Na Recikliranom imanju u Vukomeriću na obroncima Vukomeričkih Gorica, Zelena mreža aktivističkih grupa – ZMAG organizirala je cjelodnevnu demonstracijsku radionicu Akademije prirodnog graditeljstva – gradnja balama slame. Pod vodstvom prirodnog graditelja i edukatora Matka Šišaka polaznici su kroz uvodno predavanje saznali sve detalje tehnike gradnje slamom nakon čega su na obližnjem imanju i sami sudjelovali u gradnji kuće, od stvaranja zidova od bala slame do proizvodnje prirodne žbuke od glinenog tla i pijeska.
– Gradnja tvrdo baliranom slamom je kombinacija tradicijskih i novih tehnika u graditeljstvu. Slama je prirodni resurs, nus proizvod poljoprivrede a mi u ZMAG-u se bavimo edukacijom tim specifičnih tehnika gradnje, između ostalog i kuća od bala slame, glinenih žbuka i drvenih konstrukcija. – istaknuo je Matko Šišak, voditelj Akademije prirodnog graditeljstva.
Ekološki održiva rješenja u graditeljstvu privlače veliki interes, posebice radi neodrživosti u urbanim sredinama uzrokovanoj pandemijom i sezmičkim aktivnostima. Prednosti življenja u kućama građenim od prirodnih materijala su višestruke, od ugodne mikro klime, visoke energetske učinkovitosti, lokalno dostupnih materijala, do smanjenja elektromagnetskog zračenja i prirodnog otpuštanja vlage. Privatna kuća od bala slame, još će pričekati svoje stanare. U tijeku je dizanje slamnatih zidova, nakon čega slijedi i nanošenje prirodne žbuke. No, kako bi temelji bili čvrsti i dugotrajni, rađeni su od betona. – Želimo da je kuća stabilna i dugotrajna, a važni su čvrsti temelji i konstrukcija za što koristimo beton i drvene grede. – napominje Šišak.
Sigurnost u ruralnim područjima i prirodi, nalazi sve više Zagrepčana, ali ima doseljenika i iz ostalih krajeva Hrvatske, kojima su Vukomeričke Gorice postale novi dom. Baš kao Ivani Turković Popović i Sandy Osmičević koje i žive blizu Recikliranog imanja u Vukomeriću, a u ZMAG-u su zadužene za sadnju vrta i brigu o Društvenoj banci sjemena. – Mi u sklopu ZMAG-a se bavimo skupljanjem i očuvanjem starih tradicijskih sorti zbog čega sadimo vrt, a pošto se on kod nas nalazi u maloj kotlini i ima dosta vlage, najbolje nam uspijevaju kupusnjače i cvijeće. Sve je ekološki uzgoj, od stajskog gnojiva, ručne obrade tla do tretiranja biljaka prirodnim pripravcima protiv bolesti i nametnika. Recimo, pripravak od namočene koprive u kišnici. – savjetuje voditeljica programa za hranu i prirodne kozmetike Ivana Turković Popović, koja se bavi i proizvodnjom prirodne kozmetike.
Inače, stare sorte su otpornije i zdravije, a tu je i faktor bioraznolikosti. – Naš glavni cilj je doprinijeti očuvanju lokalnih i tradicijskih sorti i njihova popularizacija. – rekla je voditeljica projekta Društvene banke sjemena Sandy Osmičević, napominjući kako u banci čuvaju sjemenke za sadnju i razmjenu u čvrsto zatvorenim staklenkama, na policama bez izravne sunčeve svjetlosti. ZMAG organizira i sudjeluje u razmjenama sjemena, a oduševila ih je Lufa – tikva spužva, čije su sjemenke dobili razmjenom, a inače raste u tropskim i suptropskim područjima. – Kada dozrije, tikva Lufa je spužvasta i može zamijeniti umjetne spužve za pranje tijela i posuđa, i potpuno je razgradiva.
ZMAG-ova Društvena banka sjemena jedna je od samo tri trenutno aktivne u Hrvatskoj, u njoj se nalazi četiristotinjak različitih sorti povrća, cvijeća i aromatičnog bilja.
