Za vrijeme Božića u bistranskom kraju kinčala/kinđala se unutrašnjost te vanjski dijelovi kuća. I bistranski božićni stol ukrašavao se božićnim kinčom. Iako je kinč upisan u Registru nematerijalnih kulturnih dobara Hrvatske kao Umijeće izrade tradicijskog božićnog nakita kinča s područja sjeverozapadne Hrvatske, ovi ukrasi od krep-papira radili su se u Bistri i za druge prigode i blagdane. U kontekstu božićnih običaja, važno je istaknuti i nematerijalno kulturno dobro Umijeće izrade tradicijskog nakita božićnog lustera s područja sjeverozapadne Hrvatske.
Umijeća izrade tradicijskog božićnog nakita kinča i božićnog lustera na području Bistre duga su i neprekinuta tradicija te vrlo važan segment tradicijske kulture bistranskog kraja. Naziv „kinč“ dolazi od mađarske riječi „kincs“, u značenju „blago“ ili „vrijednost“. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj riječ kinč poprimila je i značenje „blago, ures, nakit, ljepota“.
Čak su se i bistranski mladenci i svatovi kinčali/kinđali. Primjerice, mladenac je na šeširu (škrlaku) imao poseban izrađen ukras od grančica ružmarina i papirnatih cvjetova. Kitice za svatove su se također radile od grančica ružmarina, bijelog krep-papira i trake trobojnice. Posebno su bili raskošni buketi za mladenke, koji su osim papirnatih cvjetića, sadržavali i svježe zelenilo te ukrasne tekstilne, svilene i/ili papirnate trake.
Dosadašnja istraživanja identiteta bistranskog kraja i zastupljenost nematerijalnih tradicijskih umijeća pokazuju kako bi upravo tradicijska baština trebala postati ključan resurs za prezentaciju lokalnog identiteta.
– Stoga će se sve navedena umijeća njegovat kroz projekt Ekomuzej Bistra. Zaštita, interpretacija i prezentacija ruralnih i baštinskih vrijednosti bistranskog kraja ostvarit će se kroz projekt obnove zgrade stare škole u kojoj se planira uspostava stalne muzejske izložbe s popratnim kulturnim i edukativnim programima kako za lokalno stanovništvo tako i za posjetitelje. Jedna od tematskih cjelina stalnog postava ekomuzeja pod nazivom Hiža, interpretirat će odabrane aspekte svakidašnjega tradicijskog života i običaja, a što uključuje i božićne običaje u bistranskom kraju – ističu iz Turističke zajednice Zagrebačke županije.
