Velikogorički Ogranak Matice hrvatske poziva zainteresirane na svečanu promociju ‘Rječnika buševskoga govora’ autora Ivana Rožića ovog petka, 27.siječnja u Domu kulture u Buševcu s početkom u 19 sati. Novi je to korak u afirmaciji naše kajkavštine nastao u želji da narodni govori ne budu ‘pastorčad hrvatske znanosti i kulture’, kako kaže naš istaknuti kajkavolog dr. sc. Mijo Lončarić, a znamo što je jezik značio u prošlosti za hrvatski narod.
Autor ovog specifičnog rječnika, Ivan Rožić, je na 150 stranica prikupio čak četiri tisuće riječi, a jedan od motiva za objavu ovog specifičnog rječnika našao je u mlađim generacijama.
– Ovaj rječnik je, kao što mu i naslov kaže, rječnik buševskoga govora, to je izgovorni rječnik kao dopuna kajkavskom rječniku koji se izrađuje. Naime, kajkavski jezik kao i svi drugi ima svoje podgovore, drugačije je u Buševcu ili Lomnici, imaju svoje karakteristike, pa to treba zabilježiti, jer se sve polako zaboravlja. To je vrsta poddijalekta i treba ga sačuvati za neke buduće govornike. Potaknuo me i rad naše dramske sekcije, gdje smo mladim glumcima trebali približiti taj izgovor – rekao nam je.
Rožić podsjeća i kako je vrlo detaljan prikaz razlika u izgovoru po pojedinim mjestima dao Antun Šoljan u knjizi ‘Turopoljski govori’.
– On je podijelio kajkavske govore Turopolja u tri grupe – istočna mjesta uz rijeku Odru, zapadna su Vukomeričke gorice, te središnja u koju spadaju mjesta od Velike i Male Mlake, do Buševca i Lekenika, to je neka gruba podjela na razlike u govoru. Recimo mraclinski će se reći taška, a mi ćemo reći toška, to su neke razlike.
‘Rječnik buševskoga govora’ u izdanju velikogoričkog Ogranka Matice hrvatske moći će se nabaviti u Domu kulture u Buševcu, a u programu promocije uz autora sudjeluju Ana Plehinger, Stjepan Rendulić, Stjepan Detelić Banski, Ankica Vnučec i Siniša Belošević.
