Više od 50.000 starijih klijenata koristi digitalno bankarstvo, no većina umirovljenika još uvijek se oslanja na tradicionalne metode, pokazuje izvješće Erste banke i istraživanje agencije Imas. Kako portal Mirovina.hr prenosi, glavni razlozi za izbjegavanje modernih tehnologija među starijim građanima su strah od pogrešaka, niska razina tehničke pismenosti i potreba za osobnim kontaktom.
Digitalizacija bankarskih usluga u Hrvatskoj napreduje velikom brzinom, no stariji građani teško prate taj tempo. Unatoč određenim pomacima, prelazak na digitalno bankarstvo za mnoge umirovljenike i dalje predstavlja značajan izazov.
Prema podacima Erste banke, oko 50.000 njihovih korisnika starijih od 65 godina koristi mobilnu aplikaciju za digitalno bankarstvo, što čini otprilike 9 % svih aktivnih korisnika te digitalne usluge. Dodatno, istraživanje koje je za Erste grupu provela agencija Imas pokazuje da je 28 % osoba starijih od 60 godina koristilo mobilno bankarstvo tijekom protekle godine.
Unatoč tim brojkama, iskustva iz prakse potvrđuju kako stariji i dalje više vjeruju osobnom kontaktu s djelatnicima u poslovnicama. Korištenje bankomata, koje se mlađima čini kao svakodnevna i jednostavna radnja, mnogim starijima izaziva nelagodu. Anketa portala Mirovina.hr otkriva da gotovo četvrtina ispitanih umirovljenika i dalje izbjegava bankomate te preferira odlazak na šalter.
Glavni razlozi za otpor prema digitalnim kanalima leže u strahu od grešaka, zabrinutosti za sigurnost financijskih podataka te nedostatku tehničkog znanja. Osim toga, mnogim starijima važna je i društvena komponenta. Osobni kontakt s djelatnicima banke pruža im sigurnost i osjećaj povezanosti.
Kako bi se ova prepreka smanjila, banke se pozivaju na dodatna ulaganja u edukaciju prilagođenu starijim korisnicima, kao i razvoj jednostavnijih i preglednijih digitalnih rješenja. Korištenje digitalnog bankarstva mora biti intuitivno i pristupačno, kako bi se izbjegla isključenost tog dijela populacije.
U tom smjeru ide i nadolazeći Europski akt o pristupačnosti, direktiva koja stupa na snagu 28. lipnja 2025. godine. Ona će obvezati banke i druge pružatelje usluga da svoje digitalne platforme učine prilagođenima osobama starije životne dobi i osobama s invaliditetom. To uključuje uklanjanje prepreka poput premalih fontova, složenih izbornika i nepreglednih sučelja.
Digitalna transformacija bankarskih usluga neće biti potpuna dok svi građani, bez obzira na dob, ne budu imali jednake mogućnosti za njezino korištenje. Ključ je u jednostavnosti, edukaciji i razumijevanju specifičnih potreba starije populacije jer istinska digitalna inkluzija počinje tamo gdje prestaje tehnička barijera.
