Razgovarala Gianna Kotroman
Danas obilježavamo Svjetski dan šaha, koji se obilježava 20. srpnja. O ovom danu, ali i o šahu te radu Šahovskog kluba Polet iz Buševca, razgovarali smo s Goranom Radićem.
Od kud ljubav prema šahu?
– Moja šahovska priča počela je još dok sam bio dijete. Igrao sam vrlo aktivno šah, međutim, kada sam otišao na studij u Zagreb, prestao sam ga igrati na dosta dugo godina. Pauza je trajala sve dok moj mlađi sin nije pokazao interes pa sam se zajedno s njim vratio šahu.
Recite nam nešto više o šahovskom klubu Buševec.
– Šahovski klub Polet Buševec je jedan fantastičan klub koji je izrastao u jednom malom mjestu pored Velike Gorice. Klub postoji već 64 godine i naravno ta priča ne bi bila moguća bez ljudi koji su entuzijasti i volonteri, a ponajviše gospoda Zlatko i Marjan Rožić koji su cijelo vrijeme prisutni u toj priči. Klub ima 64 godine što nije okrugla obljetnica, ali 64 je polja na šahovskoj ploči tako da oni smatraju, šahovskim rječnikom, da to jest okrugla obljetnica. Posebne uspjehe ostvaruju žene ŠK Polet i one su aktualne prvakinje u državi. Također, ima dosta mladih igrača koji su reprezentativnog statusa ili vrlo blizu tome. Nastupaju na europskim i svjetskim natjecanjima, tako da se stalno nešto događa.
Poučeni mini serijom The Queen’s Gambit, koliko je u šahovskoj priči poželjan visoki IQ?
– Prije svega, serija je dobro došla u trenutku kada je svijetom vladala korona i kada smo svi bili zatvoreni u kući pa su mnogi ljudi počeli gledati seriju i samim time pronašli šah. Što se tiče te inteligencije što ste pitali… Šah, sasvim sigurno, kao i bilo koji drugi sport, kod ljudi razvija određene vještine. Šah traži dosta ulaganja, truda, discipline, strpljenja i fokusa. Šah je vrlo… teška i nepravedna disciplina u kojoj vi možete odigrati savršenu partiju, ali onda u 60. potezu napraviti grešku i izgubiti sve.
Kakav je osjeća izgubiti? Kako se nositi s time?
– Šah ne trpi ni najmanje greške, zato zna biti dosta emocija u tome. Ponajviše je to šokantno za djecu. Međutim, vjerujem da se kroz sve te šahovske turnire, klinci na neki način nauče gubiti i nositi s gubitkom. To je jedan od većih izazova. Radim kao trener i puno vremena trošim na tu psihološku pripremu s mladim natjecateljima i to je jedan od težih zadataka. Ponekad to samo treba prepustiti vremenu i odrastanju.
Pričajte nam o novim šahovskim trendovima koji su se pojavili.
– Nove trendove u svijetu zagovara čak i Magnus Carlsen, donedavni prvak svijeta koji je još uvijek vodeći igrač svijeta po A rejtingu. Ti novi trendovi pokušavaju popularizirati neke nove inačice šaha. Jedna od njih se zove šah 960. To vam je šah u kojem taj broj – 960, zapravo označava broj mogućih početnih pozicija. To znači, da, neposredno prije početka partije, umjesto da složite figure ovako kako se inače slože… generator izbaci slučajnu poziciju, jednu od 960 i to je početna pozicija koja se igra.
Novi trendovi su bili i dio međunarodnog šahovskog festivala u Buševcu pa što nam možete reći o tome, ali i općenito o festivalu?
– Da, imali smo svjetsku premijeru novih trendova na festivalu kojeg smo mi vrlo ambiciozno nazvali The Croatia International Chess Festival. Dogodila se jedna stvar za koju ne znam je li se bilo gdje drugdje u svijetu dogodila. Naime, majstor Vjekoslav Nemec je odigrao simultanu partiju, znači protiv više protivnika. Konkretno, bilo je deset protivnika, a g. Nemec je na svakoj ploči igrao drugu poziciju koju mu je kompjuter izbacio.
Zašto je šah i dan danas toliko popularna igra?
– Pa šah je naprosto svevremenska igra. Kada se primiš šaha, on vrlo rijetko izlazi iz života ljudi jer šah nudi zapravo beskonačnu mogućnost napredovanja i učenja. Ono što se meni osobno sviđa u šahu je to što on povezuje ljude. Lijepo je vidjeti na tim turnirima kako se sastaju djeca s veteranima, s ljudima koji su ponekad i blizu 100 godina starosti, a igraju svi skupa međusobno.
Kako je zapravo nastao šah?
– Pretpostavljam da su nekada, u doba starog Rima, igrali šah. Imali su kamenčiće pa su ih vjerojatno pobojali, ovi su bili ovakvi, ovi su bili onakvi. Preteča priča o šahu je krenula iz Indije, kasnije se preselila u Perziju gdje se dalje razvijala, a onda je s tim dolaskom Arapa i osvajanjem po Europi, donesen i šah. To je bilo na područjima Španjolske, Italije … Europljani su zapravo modernizirali igru i postavili, prije nekakvih 500-600 godina, tu igru na nekakve temelje na kojima je i danas. Zato imamo ta stara otvaranja koja se zovu talijansko otvaranje, španjolsko otvaranje, sicilijansko otvaranje..
Šah i danas ostaje igra koja povezuje generacije, razvija disciplinu i strpljenje, a svojim beskrajnim mogućnostima učenja privlači nove igrače. Upravo takvu šahovsku priču već 64 godine njeguje i Šahovski klub Polet iz Buševca, čiji članovi uspješno čuvaju tradiciju, ali istodobno prate i nove trendove u svijetu šaha.
