Štrajk mladih 20. studenoga: Podržavaju li studenti bojkot nastave i što misle o zahtjevima organizatora?

Datum:

Učenici srednjih škola i studenti u pet hrvatskih gradova najavili su za petak, 20. studenoga, cjelodnevni bojkot nastave i predavanja u sklopu inicijative Youth Strike Croatia (Štrajk mladih).

Riječ je o dijelu međunarodnog pokreta koji okuplja mlade diljem Europe pod sloganom „Za našu budućnost, ne njihove ratove”.

Cilj inicijative je upozoriti na probleme koji utječu na životni standard i budućnost mladih. Među zahtjevima su dostupnije i priuštivije stanovanje, smanjenje životnih troškova, kvalitetnije obrazovanje, zdravstvo i znanost, veća ulaganja u javne usluge, ali i demilitarizacija te zaštita okoliša.

Prema najavi organizatora, bojkot bi se trebao održati u Zagrebu, Rijeci, Puli, Zadru i Osijeku, a učenici i studenti pozvani su da umjesto odlaska na nastavu sudjeluju u okupljanjima ispred svojih škola i fakulteta.

No, slažu li se studenti s inicijativom i smatraju li da je bojkot nastave pravi način za upozoravanje na probleme? Razgovarali smo s troje studenata koji imaju različite poglede na najavljeni štrajk.

Patrik s FER-a: „Najlakše se žaliti, bez fokusa na rješavanje problema”

Patrik s Fakulteta elektrotehnike i računarstva ne podržava inicijativu. Smatra kako organizatori previše pozornosti posvećuju isticanju problema, a premalo konkretnim rješenjima.

Osvrnuo se i na zahtjeve za većim izdvajanjima za obrazovanje te kvalitetnijom učeničkom i studentskom prehranom. Smatra da Hrvatska već ima vrlo kvalitetnu studentsku prehranu, možda čak i jednu od najboljih u svijetu.

„Lako je govoriti što ne valja, ali nitko ništa kada treba predložiti neko rješenje. Najlakše se žaliti, bez fokusa na rješavanje problema”, poručuje.

Petra s Algebre: „Problem stanovanja ne tiče se samo studenata”

Petra s Algebre smatra da je problem dostupnosti stanovanja puno širi od studentske populacije. Riječ je, ističe, o problemu na razini cijele države koji se tiče svih građana, a ne isključivo mladih koji studiraju.

Dodaje kako osobno ima plaću veću od većine radnika, a slično je i s njezinim prijateljima, zbog čega smatra da se zahtjev za većim financiranjem ne može jednako promatrati u svim situacijama.

Upitnim smatra i sam naziv, odnosno oblik najavljene akcije. Prema njezinu mišljenju, pravi štrajk trebao bi biti usmjeren protiv države i njezinih propisa, dok se problem visokih cijena najma stanova dijelom odnosi i na odluke samih građana koji stanove iznajmljuju po visokim cijenama.

Kristijan s Ekonomskog fakulteta: „Moramo nešto mijenjati”

Za razliku od Filipa i Petre, Kristijan s Ekonomskog fakulteta smatra da je inicijativa potrebna jer, kako kaže, postoje brojni problemi koje treba početi rješavati. Ipak, priznaje da još nije u potpunosti upoznat s cijelim pokretom te da se ne slaže sa svim prijedlozima organizatora.

Kao jedan od problema ističe zapošljavanje i napredovanje na temelju stranačke pripadnosti, ali i nedovoljnu stručnost pojedinih ministara za resore koje vode. Upozorava i na rast cijena osnovnih namirnica, koji povezuje s velikom ovisnošću Hrvatske o uvozu i nedovoljnom domaćom proizvodnjom.

Kada je riječ o stanovanju, smatra da bi se problem mogao ublažiti većim porezima i naknadama za kratkoročni turistički najam, uz istodobno povećanje potpora iznajmljivačima koji se odluče za dugoročni najam stanova.

S druge strane, ne podržava prijedlog proširenja popisa proizvoda s ograničenim cijenama jer smatra da se time ne rješava uzrok problema. Umjesto toga, trebalo bi ulagati u domaću proizvodnju i povećati nacionalnu samodostatnost.

Kristijan se ne slaže ni s kritikama studentske prehrane i zahtjevima za njezinom većom raznolikošću i nutritivnom kvalitetom. Smatra da treba uzeti u obzir cijenu obroka te upozorava kako bi poboljšanje ponude moglo dovesti i do povećanja troškova. Ipak, ističe da bi slučajeve trovanja hranom u studentskim menzama svakako trebalo svesti na minimum.

Unatoč kritikama pojedinih zahtjeva, smatra da je promjena potrebna i da mladi trebaju ukazivati na probleme koji utječu na njihovu budućnost.

Tri sugovornika, tri različita pogleda na najavljeni štrajk

Razlikuju se pogledi i na probleme s kojima se mladi suočavaju. Dok jedni smatraju da je bojkot nastave način da se njihov glas napokon čuje, drugi upozoravaju da samo isticanje problema nije dovoljno bez konkretnih i provedivih rješenja.

Čini se da se oko jednog ipak mogu složiti – pitanja stanovanja, životnog standarda, obrazovanja i budućnosti mladih zaslužuju pozornost. Ostaje vidjeti koliko će se učenika i studenata odazvati pozivu na štrajk 20. studenoga.

Podijeli objavu:

spot_img
spot_img

Popularno

Moglo bi vam se svidjeti
Povezano

Podvornica dobila novi prostor za dječju igru

Općina Kravarsko završila je projekt izgradnje dječjeg igrališta u...

Što gledati na Dan sjećanja? HRT donosi dokumentarce o Vukovaru, evo što nas čeka i na drugim programima

HRT, RTL i Nova TV pripremili su poseban program ispunjen dokumentarcima o Domovinskom ratu.

MATIČIN ČETVRTAK: Učenici Gimnazije Velika Gorica pripremaju poseban program posvećen Vukovaru

Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici u četvrtak, 19....

Gorica i okolica odaju počast Vukovaru i Škabrnji: Donosimo pregled po mjestima

Kod Milenijskog križa, u Maloj Buni, Mičevcu i Gradićima.