Hrvatsko tržište rada u drugom tromjesečju 2026. godine zabilježilo je pozitivan pomak. Broj zaposlenih porastao je, dok je istodobno smanjen broj nezaposlenih, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
U Hrvatskoj je tada bilo 1,72 milijuna zaposlenih osoba, što je 21 tisuću više nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je broj nezaposlenih pao na 84 tisuće, odnosno za dvije tisuće u odnosu na drugo tromjesečje 2025. godine.
Među osobama u dobi od 15 do 64 godine stopa zaposlenosti iznosila je 69,2 posto i bila je nešto viša nego godinu ranije. Najviša je bila u Gradu Zagrebu, a najniža u Panonskoj Hrvatskoj.
Razlike među hrvatskim regijama vidljive su i kada je riječ o nezaposlenosti. Najniža stopa anketne nezaposlenosti zabilježena je u Sjevernoj Hrvatskoj i Gradu Zagrebu, dok je najviša bila u Panonskoj Hrvatskoj. Na razini Hrvatske iznosila je 4,7 posto, što je manje nego godinu ranije.
Tko čini neaktivno stanovništvo?
Prema podacima Ankete o radnoj snazi, Hrvatska je u drugom tromjesečju imala 3,33 milijuna stanovnika starijih od 15 godina. Od njih je 1,81 milijun činilo aktivno stanovništvo, odnosno zaposleni i nezaposleni, dok je 1,52 milijuna osoba bilo neaktivno.
Većinu neaktivnog stanovništva čine osobe koje ne rade zbog starosti, bolesti, školovanja i sličnih razloga. Njih je bilo 1,09 milijuna. Dio neaktivnih osoba želi raditi, ali ne traži posao. Takvih je bilo 52 tisuće. Još sedam tisuća osoba tražilo je posao, ali ga nije moglo prihvatiti u iduća dva tjedna.
Preostali dio neaktivnog stanovništva čine osobe starije od 75 godina. Njih je bilo 368 tisuća, a prema metodologiji Ankete o radnoj snazi njihovi se razlozi neaktivnosti ne ispituju detaljnije.
