Blagdan Sveta tri kralja, u crkvenom kalendaru poznatiji kao Bogojavljenje, stoljećima zauzima posebno mjesto u kršćanskoj tradiciji. Iako ga se u pučkom govoru često svodi na kraj božićnog vremena ili na simpatične likove iz jaslica, njegova poruka daleko je dublja i slojevitija. Riječ je o blagdanu koji govori o objavi Boga cijelom čovječanstvu, a ne samo jednom narodu ili uskom krugu vjernika.
Bogojavljenje se slavi 6. siječnja i ubraja se među najstarije kršćanske blagdane i spominje se već u 2. stoljeću. Na kršćanskom Istoku prvotno je bio povezan s Isusovim krštenjem na Jordanu, a nekoć i s njegovim rođenjem. Zapadna Crkva, pak, naglasak stavlja na događaj opisan u Evanđelju po Mateju, dolazak mudraca s Istoka koji su, vođeni zvijezdom, došli u Betlehem pokloniti se novorođenom Isusu. U biblijskom tekstu ne spominje se ni njihov broj ni njihova imena. Evanđelist Matej govori tek o “mudracima s Istoka”, odnosno magima, koji su u Jeruzalem stigli tražeći “novorođenoga kralja židovskoga”. Kasnija crkvena predaja, osobito od ranog srednjeg vijeka, oblikovala je sliku koju danas svi prepoznajemo, trojica kraljeva imena Gašpar, Melkior i Baltazar. Ta se imena u zapadnom kršćanstvu ustaljuju oko 8. stoljeća, dok istočne Crkve poznaju različite varijante.
Prema evanđeoskom izvještaju, mudraci su pratili betlehemsku zvijezdu, koja ih je dovela najprije u Jeruzalem, gdje su susreli kralja Heroda. Njegova prividna znatiželja i prikrivena namjera, da pronađe dijete kako bi ga uklonio, jedna je od tamnijih epizoda ove priče. Nakon što su u Betlehemu pronašli Isusa, mudraci mu se klanjaju i daruju tri dara snažne simbolike, zlato, tamjan i smirnu. Zlato označava kraljevsko dostojanstvo, tamjan božanstvo, a smirna ljudsku narav i prolaznost. Upozoreni u snu da se ne vraćaju Herodu, kući se vraćaju drugim putem.
U teološkom smislu, upravo je to središnja poruka Bogojavljenja, Isus se objavljuje kao Spasitelj svih naroda, a ne samo izabranog. Trojica mudraca, koji dolaze iz poganskog svijeta, simbol su naroda koje Bog poziva u svoje kraljevstvo. Zato se Bogojavljenje često naziva “drugim Božićem”. Dok Božić govori o poniznosti i skrivenosti događaja Isusova rođenja, Bogojavljenje to isto otajstvo iznosi pred svijet i čini ga javnim.
Srednjovjekovna tradicija mudrace dodatno uzdiže nazivajući ih kraljevima, oslanjajući se pritom na starozavjetne tekstove proroka Izaije koji govore o narodima i kraljevima što dolaze k svjetlosti. Prema legendi, trojicu kraljeva krstio je apostol Toma, koji je, prema predaji, propovijedao sve do Indije. Njihove su relikvije, prema crkvenoj tradiciji, nakon smrti pronađene po zasluzi svete Helene te prenesene u Carigrad, zatim u Milano, a naposljetku u Köln. U katedrali u Kölnu i danas se nalazi monumentalni relikvijar Svetih triju kraljeva iz 13. stoljeća, jedan od najvećih i najpoznatijih u zapadnoj Europi.
