Vlada je uputila u Hrvatski sabor izmjene pravosudnih zakona kojima se u hrvatski zatvorski sustav uvodi kazna doživotnog zatvora.
Prijedlog donosi i nova pravila za izvršavanje te kazne, uvjetni otpust i nadzor nakon odsluženja kazne, a doživotni zatvor predviđa se i za mlađe punoljetnike od 18 do 21 godine u posebno teškim slučajevima.
Što se sve mijenja?
Kod doživotnog zatvora nakon 20 godina morat će se razmotriti mogućnost premještaja zatvorenika u blaže uvjete. Istodobno se mijenjaju pravila za dugotrajni zatvor pa će se pogodnosti moći ostvariti nakon polovice izdržane kazne.
Posebna novost je nadzor koji se može odrediti i nakon što zatvorenik u cijelosti odsluži kaznu. Prije otpusta provodit će se procjena rizika, a ako se utvrdi visok rizik, u postupak se uključuje međuresorno povjerenstvo.
Suci će kod najtežih kazni moći zatražiti i sazivanje tog povjerenstva prilikom odlučivanja o uvjetnom otpustu.
Mijenja se i mogućnost ponovnog traženja uvjetnog otpusta. Za osobe osuđene na dugotrajni ili doživotni zatvor novi prijedlog moći će se podnijeti tek dvije godine nakon pravomoćnosti prethodne odbijenice.
Izmjenama se predviđa i mogućnost uporabe vatrenog oružja za sprječavanje bijega tijekom sprovođenja u istražni zatvor, ali samo kod kaznenih djela za koja se može izreći doživotni zatvor.
Doživotni zatvor i za mlađe punoljetnike
Velika promjena odnosi se i na osobe između 18 i 21 godine. I njima će se, prema predloženim izmjenama, moći izreći doživotni zatvor. To će dolaziti u obzir kod posebno teških kaznenih djela, odnosno u određenim slučajevima kada je riječ o više kaznenih djela za koja se može izreći jedinstvena kazna doživotnog zatvora.
Takva kazna bit će moguća samo ako način počinjenja djela i okolnosti vezane uz mlađeg punoljetnika opravdavaju zaključak da se svrha kažnjavanja ne može postići blažom sankcijom.
Nove odredbe predviđaju i posebnu mjeru nadzora za osobe koje su kazneno djelo počinile kao stariji maloljetnici, a u trenutku punog izvršenja maloljetničkog zatvora navrše 18 godina.
