Djeca mlađa od 13 godina prema novom prijedlogu Europske komisije više ne bi mogla samostalno koristiti društvene mreže, dok bi nova pravila trebala donijeti strože sigurnosne zahtjeve i za druge digitalne usluge, među kojima su online igre i AI chatbotovi. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je jučer, 16. rujna, glavne smjernice novih pravila u govoru o stanju Europske unije u Strasbourgu.
Za djecu između 13 i 15 godina predviđa se blaži model. Mogla bi koristiti posebne račune pod nadzorom roditelja ili skrbnika, dok bi od 15. godine mladi mogli dobiti veću samostalnost u korištenju digitalnih platformi. I dalje bi, međutim, trebale vrijediti posebne mjere zaštite za maloljetnike.
Društvene mreže djeci se ne gase od danas. Riječ je o prijedlogu novih europskih pravila koji mora proći zakonodavni postupak prije nego što može postati zakon.
Što to znači u praksi?
Ako predložena pravila budu usvojena, više ne bi trebalo biti dovoljno da dijete prilikom registracije jednostavno upiše lažnu godinu rođenja.
Europska komisija u travnju je preliminarno utvrdila da Meta ne čini dovoljno kako bi spriječila djecu mlađu od 13 godina da koriste Instagram i Facebook. Komisija je upozorila i na to da dijete prilikom otvaranja računa može jednostavno upisati lažni datum rođenja bez učinkovite provjere njegove točnosti.
EU već razvija sustav kojim bi korisnik mogao dokazati da je iznad određene dobne granice bez otkrivanja točnog datuma rođenja, identiteta ili drugih nepotrebnih osobnih podataka. Upravo će pronalaženje ravnoteže između učinkovite provjere dobi i zaštite privatnosti biti jedno od važnijih pitanja novih pravila.
Govor mržnje i vrijeđanje više nisu samo „dječje svađe”
Prema istraživanju na razini EU-a objavljenom u lipnju, mladi Europljani tijekom radnog dana prosječno provedu oko 4,5 sati na internetu, a vikendom više od šest sati dnevno.
Gotovo svaki treći adolescent izjavio je da se zbog društvenih mreža osjećao pod stresom, tužno ili društveno isključeno. Oko četvrtine adolescenata susrelo se i s problematičnim sadržajem na internetu, uključujući govor mržnje.
Cyberbullying i uznemiravanje među rizicima su kojima EU posljednjih godina posvećuje sve veću pozornost. U ovogodišnjem Eurobarometru čak 71 posto ispitanika navelo ih je kao jedan od najvećih rizika za djecu na društvenim mrežama.
Stručnjaci upozoravaju da sama zabrana nije dovoljna. Djecu je potrebno učiti kako prepoznati manipulaciju, prijevare, online nasilje, seksualno iznuđivanje ili neprimjeren kontakt te kome se obratiti ako im se nešto dogodi. Posebno je važno da dijete zna da pomoć smije tražiti čak i ako je prekršilo pravilo i otvorilo profil koji nije smjelo imati.
Teret bi se trebao prebaciti i na velike platforme
Jedna od glavnih ideja novog pristupa jest da roditelji i djeca ne budu jedini odgovorni za zaštitu od rizika na internetu.
Akt o digitalnim uslugama već obvezuje internetske platforme dostupne maloljetnicima da osiguraju visoku razinu njihove privatnosti, sigurnosti i zaštite. Europska komisija sada želi dodatno ograničiti značajke koje potiču pretjerano korištenje, poboljšati kontrolu kontakata s nepoznatim osobama i učiniti platforme sigurnijima već po samom dizajnu.
Drugim riječima, cilj nije samo odrediti koliko dijete mora imati godina, nego i zahtijevati od velikih tehnoloških kompanija da njihove usluge budu sigurnije za djecu.
Istodobno, nijedno pravilo ne može potpuno zamijeniti razgovor roditelja i djeteta te razvoj digitalne pismenosti. Cilj novih pravila zato nije udaljiti djecu od interneta, nego ih postupno pripremiti da ga koriste sigurnije, odgovornije i kritičnije.
Djeca, mladi, roditelji i stručnjaci koji imaju pitanja o online nasilju, neprimjerenim sadržajima ili drugim problemima na internetu mogu se obratiti Centru za sigurniji internet putem besplatne i anonimne Helpline linije 0800 606 606.
