Od četvrtka će građanima Hrvatske biti znatno teže sakriti dohodak, imovinu ili transakcije preko offshore tvrtki i kripto-platformi. Na snagu su stupile izmjene Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, kojima Hrvatska uvodi dvije europske direktive o automatskoj razmjeni podataka. Time Porezna uprava, kao i druge nadležne institucije, dobiva šire ovlasti u prikupljanju i razmjeni informacija s državama članicama EU-a, od kripto transakcija do vlasničkih udjela i financijskih računa.
Kako navodi Večernji.hr, novi zakon u hrvatsko zakonodavstvo unosi dvije EU direktive, od kojih je ključna ona koja se prvi put bavi razmjenom podataka o kripto-imovini. Financijske institucije, banke i digitalne platforme sada moraju prikupljati i čuvati detalje o kupnji, prodaji i transferima kriptovaluta, kao i informacije o računima, udjelima i prihodima klijenata. Ti se podaci automatski šalju Poreznoj upravi, a ako je korisnik rezident druge članice EU-a – i njihovim poreznim tijelima.
Cilj je jasniji nadzor nad kapitalnim dobicima i sprječavanje utaje, pranja novca i financiranja terorizma, posebno u kripto sektoru koji je do sada bio teško pratiti. Studija EU Tax Observatoryja navodi da više od 70 % kripto investitora ne prijavljuje prihode, što pokazuje razmjere problema koje EU pokušava suzbiti.
Iako se očekuje veća transparentnost i uređenije tržište, dio kripto zajednice strahuje da bi novi sustav mogao odbiti male ulagače i stvoriti dodatne troškove poslovanju. Sustav će biti zahtjevan i za državne institucije, jer će morati obraditi golemu količinu novih podataka. Prvi stvarni učinci očekuju se tek 2027.
Hrvatski eurozastupnik Stephen Nikola Bartulica (ECR) je istaknuo da je ulazak kripta u porezni sustav nužan, ali upozorava da nadzor ne smije prerasti u masovno prikupljanje podataka niti opteretiti male korisnike.
