Dopovedati, dotepenec, drobec…samo su neke od 4 tisuće riječi koje su zapisane u “Rječniku buševskog govora”, autora Ivana Rožića čija je promocija održana jučer u Domu kulture u Buševcu. Riječ je zapravo o izgovornom rječniku kao dopuna kajkavskom “Rječniku turopoljskog dijalekta”, kapitalnom djelu koje obuhvaća govore Turopolja, a koji se priprema još od 2018. godine.
– Ovaj rječnik uz prijevod kajkavskih riječi i izraza na štokavski govor ima kao glavnu namjenu zabilježiti onakav izgovor kajkavskih riječi kakav je uobičajen na području Buševca. Prilikom izrade poslužio sam se načinom zapisivanja izgovora riječi u engleskom jeziku. Za glasove, za koje u hrvatskom jeziku ne postoje slova, izabrao sam slična prilagođena slova i u uvodu objasnio kako se izgovaraju. Vjerujem da su pravila za izgovor jednostavna – ispričao nam je buševski kreator rječnika, Ivan Rožić.
Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici, Ana Plehinger, koji je ujedno i izdavač ove posebne zbirke buševskih riječi, podsjetila je kako turopoljski dijalekt ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske.
– U svrhu daljnjeg proučavanja i zaštite Turopoljskog dijalekta preporučuje se skupljanje rječničkog blaga, a upravo s tim ciljem nastao je i ovaj rječnik. Nakon objave da je turopoljski dijalekt i službeno postao zaštićen, pojavili su se brojni autori, većinom pjesnici, nešto i pisci koji već duže vremena pišu na domaćem kajkavskom govoru. Stoga, možemo reći da naš dijalekt neće izumrijeti, barem dok nositelji zaštite brinu o njemu – rekla je Plehinger.
Kao urednik Rožićeva djela potpisuje se Stjepan Rendulić koji naglašava kako u našem Turopolju postoji svega četiri rječnika, a ovaj je jedan od njih.
– On je posebno vrijedan zbog identiteta Buševca kao mjesta i samih stanovnika, ali i samog Turopolja. On povezuje Turopoljce s Buševcem i obrnuto. Devedeset posto su riječi iste s malim razlikama. Bilo bi lijepo kada bi svako selo imalo tako nešto, kako bi na osnovu tih rječnika sačuvali kompletan fundus riječi turopoljskog dijalekta – dodao je Rendulić.
Rožića je oduvijek fascinirao njegov turopoljski kraj pa je ta ljubav prema prošlosti, običajima, kulturi i tradiciji urodila i brojnim drugim djelima, poput Rodoslovlja buševskih obitelji, monografije Buševca, Povijest Plemenite opčine turopoljske…
– Za svakoga koga zanimaju turopoljski govori ova je knjiga neizbježni udžbenik. Vjerujem da će rječnik ispuniti svoju svrhu, a to je da za buduće naraštaje sačuva buševski govor kao i da potakne ili olakša eventualno učenje buševskog govora u našem vrtiću i u školi – istaknuo je autor Rožić te otkrio kako radi na nekim novim projektima.
– Radim trenutno na monografiji vatrogasnog društva, ali i jednoj velikoj knjizi “Zborniku turopoljskog plemstva” koji bi obuhvatio sve plemiće od 15., 16. stoljeća pa sve do danas. Posla ima hvala Bogu, a ima i vremena – s osmijehom zaključuje Rožić.
