Prema podacima Eurostata Hrvatska je među najgorim državama u čitavoj Europskoj uniji po pitanju broja poginulih u prometu, pa smo statistički opisani kao treća najgora država. Prema podacima MUP-a prošle je godine u prometnim nesrećama smrtno stradalo 275 osoba, a tijekom ove godine njih 242. Najčešći razlozi prometnih nesreća ili ‘ubojice na cesti’ su brzina, alkohol, umor i korištenje mobitela u vožnji.
Pod sloganom ‘Zapamti Podrži Djeluj’ (engl. ‘Remember Support Act’), proteklog je vikenda obilježen Svjetski dan sjećanja na žrtve u cestovnom prometu. Svake godine u prometu smrtno strada 1,35 milijuna ljudi i upravo su prometne nesreće vodeći uzrok smrti djece i mladih od 5 do 29 godina.
Osim toga, prometne nesreće na godišnjoj razini uzrokuju 20 do 50 milijuna ozljeda bez smrtnog ishoda, što dovodi do teškog invaliditeta i nesposobnosti za rad. Od 2013. do 2022. godine na hrvatskim su se cestama dogodile 320 044 prometne nesreće. U tim je nesrećama nastradalo 138 960 osobe, poginulo je 3080 osoba, teško je ozlijeđeno 26 889 osoba, a 108 991 osobe su lakše ozlijeđene. Opći cilj Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa do 2030. godine usmjeren je na ostvarenje 50-postotno smanjenja broja osoba poginulih u prometnim nesrećama i broja teških prometnih nesreća u cestovnom prometu.
Naslovna fotografija: Ilustrativna/ Dusko Jaramaz/PIXSELL
