Ukupna financijska imovina kućanstava u Hrvatskoj na kraju lipnja ove godine iznosila je 112 milijardi eura, što je gotovo 10 milijardi eura ili 9,7 % više nego u istom razdoblju prošle godine, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB) u svom novom Statističkom priopćenju o financijskim računima.
U usporedbi s krajem prvog tromjesečja, vrijednost financijske imovine porasla je za 2,65 milijardi eura, odnosno 2,4 %, prenosi Poslovni.hr. Najveći doprinos rastu, navodi HNB, imao je porast depozita, najvažnije stavke imovine kućanstava, koji su se povećali za 1,2 milijarde eura, na ukupno 47,45 milijardi eura.
S druge strane, financijske obveze kućanstava krajem lipnja dosegnule su gotovo 30 milijardi eura, što predstavlja rast od 1,2 milijarde eura ili 4,3 % u odnosu na ožujak. Najveći dio tih obveza odnosi se na kredite, čiji iznos sada iznosi 27,8 milijardi eura. Kombinacija rasta imovine i duga rezultirala je povećanjem financijske neto vrijednosti kućanstava na 82,2 milijarde eura, što je 1,8 % više nego na kraju prvog tromjesečja ove godine.
Kad je riječ o širem gospodarskom okviru, financijska imovina hrvatskoga gospodarstva u cjelini krajem lipnja iznosila je 488 milijardi eura, dok su financijske obveze dosegnule 518 milijardi eura. To predstavlja rast i imovine i obveza u odnosu na prethodno tromjesečje, za 7,1 odnosno 8 milijardi eura, te na godišnjoj razini za 21,1 odnosno 26,2 milijarde eura.
U odnosu na BDP, podaci pokazuju nastavak trenda smanjenja omjera imovine i obveza prema veličini gospodarstva. Financijska imovina krajem drugog tromjesečja iznosila je 550 % BDP-a, dok su se obveze kretale na razini od 585 % BDP-a, što je manje nego godinu ranije. HNB taj pad pripisuje bržem rastu BDP-a u odnosu na rast imovine i duga.
