Kada u Hrvatskoj građani odluče financijski pomoći drugima, novac najčešće završava izravno kod osoba ili obitelji kojima je pomoć potrebna. Takav obrazac darivanja jedan je od razloga zbog kojih se Hrvatska prema udjelu prihoda namijenjenom donacijama nalazi pri vrhu Europske unije.
Prema izvješću Charities Aid Foundationa (CAF), tijekom 2025. godine novac je doniralo 68 posto hrvatskih građana. U donacije su pritom uključene uplate dobrotvornim organizacijama, izravna financijska pomoć ljudima u potrebi te izdvajanja u vjerske svrhe.
Još zanimljiviji podatak odnosi se na iznos koji građani izdvajaju. U prosjeku je riječ o 0,8 posto prihoda. Hrvatska se po tom kriteriju nalazi na drugom mjestu među članicama Europske unije. Viši udio ima Rumunjska s 0,9 posto, dok je Irska na 0,7 posto, piše Euronews.
Pomoć češće ide pojedincu nego organizaciji
Struktura donacija pritom pokazuje da Hrvati preferiraju neposrednu pomoć. Od prosječnih 0,8 posto prihoda koje izdvajaju za različite oblike davanja, 0,4 posto odlazi izravno ljudima u potrebi.
Podaci CAF-a tako Hrvatsku svrstavaju među europske zemlje s izraženom kulturom financijskog pomaganja.
