Nepropisno odbačeni otpad i dalje je jedan od vidljivijih problema hrvatskog okoliša, a podaci državnog sustava ELOO pokazuju da je od njegova uspostavljanja evidentirano više od 21 tisuće prijava lokacija s odbačenim otpadom.
Tema je ponovno došla u fokus nakon slučaja nelegalnog odlaganja uvezenog otpada u Gospiću, zbog kojeg su stanovnici Našica prosvjedovali uz poruku da njihov grad nije ničija „spalionica“. Provjerili smo što o stanju s odbačenim otpadom govore službeni podaci i koliko se lokacija kroz godine prijavljivalo nadležnima.
Više od 21 tisuće prijava u Hrvatskoj
Za pregled stanja korišten je sustav ELOO, odnosno Evidencija lokacija odbačenog otpada, koji je izradilo i kojim upravlja Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Prema podacima dostupnima 15. rujna 2026., od uspostave sustava 22. listopada 2019. godine na području cijele Hrvatske evidentirano je ukupno 21.080 prijava lokacija odbačenog otpada.
Od tog broja, 17.385 prijava, odnosno 82,5 posto, preuzeto je u obradu, dok 2.609 prijava, odnosno 12,4 posto, nije preuzeto u obradu. Još je 1.085 prijava stornirano.
Na području Zagrebačke županije evidentirano je 455 prijava, što čini 2,2 posto svih prijava u Hrvatskoj. Od njih je 140, odnosno 30,8 posto, preuzeto u obradu, dok 233 prijave, odnosno 51,2 posto, nisu preuzete.
Građani mogu prijaviti lokacije
ELOO nije samo baza koju pune nadležna tijela. Lokacije na kojima se nalazi odbačeni otpad mogu prijaviti i građani, dok konačne podatke koji su vidljivi u sustavu i na karti unose i potvrđuju komunalni redari.
U razdoblju od 2020. do 15. rujna 2026. građani su na području Zagrebačke županije prijavili ukupno 113 lokacija. Podaci pokazuju da prijave građana nisu prestale ni ove godine. Do 15. rujna 2026. u Zagrebačkoj županiji evidentirano je 15 lokacija koje su prijavili građani.
Sustav je dio zakonskih obveza
Evidencija lokacija odbačenog otpada uspostavljena je kao dio informacijskog sustava gospodarenja otpadom. Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, jedinice lokalne samouprave imaju obvezu provoditi mjere za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada te mjere za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš.
Te mjere uključuju i sustav zaprimanja obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu, evidentiranje lokacija, godišnje nadzore te druge aktivnosti povezane s takvim lokacijama.
Komunalni redar podatke o lokaciji utvrđuje rješenjem, a jedinica lokalne samouprave dužna je takve podatke mjesečno unositi u mrežnu aplikaciju sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada.
ELOO tako omogućuje praćenje prijavljenih lokacija i administrativnog postupanja po njima, dok građanima istodobno daje mogućnost da ukažu na mjesta na kojima je otpad nepropisno odbačen.
Brojke, međutim, pokazuju da prijave predstavljaju tek prvi korak. Od ukupno 21.079 evidentiranih prijava u Hrvatskoj, njih 2.609 prema trenutačnom stanju sustava još nije preuzeto u obradu. Problem divljih odlagališta stoga nije samo pitanje njihovog otkrivanja, nego i onoga što slijedi nakon što ih netko prijavi.
