Hladni dani potjerali su nas u toplinu naših domova pa sve više vremena provodimo udobno zavaljeni u kauču. On malo sunčeve svjetlosti što se probija kroz staklene površine za sunčanih dana, nedovoljno je da bi blagotvorno djelovalo na ljudski organizam. Izlaganje organizma suncu iznimno je važno jer povoljno utječe na živčani i imunološki sustav, potiče proizvodnju melatonina (hormona sna) i smanjuje razinu kortizola, hormona stresa.
Hladnoća dovodi do povećane potrebe organizma za energijom pa jedemo više i brže. Teško je u obilju hrane i pića karakterističnog za zimsko blagdansko ozračje naći granicu i stati. Zimi jedemo hranu s više masti i ugljikohidrata pa dnevno u prosjeku unesemo i do 200 kalorija više, što uz manje kretanja i tjelesne aktivnosti rezultira povećanjem tjelesne mase.
Blagdanski stolovi prepuni su raznoraznih delicija, a to obično rezultira isprobavanjem svega ponuđenog i impulzivnim prejedanjem, koje naknadno rezultira osjećajem krivnje. Nakon faze prejedanja, slijedi faza tromosti u kojoj se osjećamo teški i naduti, a često je prati i osjećaj bezvoljnost ili čak depresija.
Kako bi izbjegli poslijeblagdansku depresiju u prehranu bi trebalo ubaciti svježe voće, povrće i jela od integralnih žitarica te ograničiti unos pržene i masne hrane. Važno je doručkovati i izbjegavati prejedanje u noćne sate i lijeganje punog želuca. Treba izbjegavati ili barem smanjiti unos alkohola, a između pića trebalo bi konzumirati vodu.
Upravo je tijekom zime važno posvetiti se svome tijelu. Šetnje, skijanje, klizanje i boravak na otvorenom, kao i plivanje, fitness ili neki druga rekreacija u zatvorenom prostoru više su nego dobrodošli. Njima ćete ojačati imunitet, biti sretniji i zadovoljniji pa vas ni poslijeblagdanska depresija neće lako zahvatiti, a izbjeći ćete i dobivanje neželjenih kila.
