Longevity je vjerojatno najpopularniji pojam svih medija koji se bave zdravljem, bilo da čitate članke o životnim navikama, bilo da gledate „upute“ tzv. influencera, bilo da slušate podcaste više ili manje popularnih zdravstvenih stručnjaka diljem svijeta.
Pojam je to koji bi doslovno mogli prevesti kao dugovječnost, ali ako zagrebemo malo dublje ispod površine, nije to pojam kojem je bitna samo dužina životnog vijeka homo sapiensa već i njegova kvaliteta. Cilj je što dulje ostati zdrav, kako fizički tako i mentalno uz naglasak prevencije što znači reagirati ne kada se pojave simptomi bolesti, već određenim životnim navikama prevenirati bolesna stanja. Tako da se uz longevity uvode i neki novi pojmovi kao što su healthspan (godine života u dobrom zdravlju), a ne samo lifespan (broj godina). Sve se više uz važnost zdrave hrane koju konzumiramo, tjelesne aktivnosti kojom se bavimo, ističe važnost sna, ali i socijalnih kontakata čime se naglašava činjenica da je čovjek socijalno biće kojem za adekvatan i zdrav razvoj je bitna interakcija sa ostalim članovima društva.
O zdravoj prehrani bi se dalo naveliko raspravljati i ono s čim bi se vjerojatno većina nas mogla složiti je da se definicija zdrave hrane neprestano mijenja. Izloženi smo konstantnom mijenjanju „trendova“ u prehrambenim navikama i bombardiranju sa raznim dijetama i režimima prehrane. Početkom godine veliku pažnju izazvale su nove američke preporuke za prehranu za razdoblje 2025-2030. objavljene 7. siječnja 2026. “Dietary Guidelines for Americans (DGA). Uz naglašavanje važnosti da se jede „prava hrana“ “Eat Real Food” (naciji navikloj na konzumiranje procesuirane, ultra-procesuirane, gotove i polugotove hrane to je vrlo važna poruka), nove smjernice preporučuju unos od 1,2 do 1,6 grama proteina po kilogramu tjelesne mase dnevno za odrasle osobe, što je 50–100 % više u odnosu na ranije; zagovaraju punomasne verzije mliječnih proizvoda što je oprečno onom dosadašnjem “low-fat = zdravo; zauzima se stroži stav prema slatkišima te je preporuka da nijedan pojedini obrok ne sadrži više od 10 grama dodanih šećera; kod alkohola je poruka nejasna jer uputu „radi boljeg zdravlja konzumirajte manje alkohola“ je teško shvatiti bez konkretnih „doza“. Dok Europa važe koji dio ovih američkih smjernica prihvatiti, logično je zaključiti da nam izvor svih bitnih makronutrijenata svakako je pametno da bude “prava hrana“, što manje prerađena sa što manje aditiva i dodanog šećera ili da vam bude jednostavnije „ono što su jeli naši stari“.
Istu tu krilaticu možemo preslikati i na tjelesnu aktivnost. Nisu naši stari sjedili po 8, 9, 12, 16 sati i gledali u ekran. I dok se koplja lome oko sati u tjednu koje treba utrošiti na vježbe snage, cardio trening, broj minuta treninga u zoni 2 itd. itd., jednostavno se pokrenite. U nedostatku bolje ideje, krenite sa šetnjom. Zbog one prije spomenute socijalizacije, odradite to u ugodnom društvu, po mogućnosti u prirodi kako biste osjetili prednosti boravka na otvorenom. Istraživanje iz 2018.godine o benefitima boravka na otvorenom ukazuju da izloženost zelenilu prirode povezano je sa smanjenjem kortizola (hormona stresa), broja otkucaja srca, dijastoličkog tlaka, HDL kolesterola, učestalosti moždanog udara, hipertenzije, dislipidemije, astme i koronarne bolesti srca. Boravku na otvorenom s vremenom dodajte i pokojeg stručnjaka za nekakav trening snage da vas uvede u svijet „utega“ kako biste izbjegli neželjene ozljede te primarno izgradili jače mišiće i čvršće kosti, dok dobar izgled uz to dolazi kao bonus.
Dobar san temelj je u održavanju i poboljšanju fizičkog i mentalnog zdravlja jer utječe na kvalitetu kardiovaskularnog zdravlja, mentalnog zdravlja, kognitivnih funkcija, konsolidacije pamćenja, imuniteta, reproduktivnog zdravlja i regulacije hormona, a ipak mnogi ljudi spavaju manje od preporučene količine što podrazumijeva 7 do 9 sati sna ili pate od poremećaja spavanja poput nesanice, apneje u snu i poremećaja cirkadijalnog ritma ili poremećen san zbog izbora načina života, uvjeta okoline ili drugih medicinskih problema. Higijena spavanja još je jedan popularan termin koji bi uključivao određene promjene ponašanja i navika spavanja koje dovode do bolje strukture i kvalitete sna. Za bolji san preporuka je imati dosljedan rasporeda spavanja/buđenja, redovitu rutinu prije spavanja, redovitu tjelovježbu tijekom dana i usvajanje kontemplativne prakse. Osim usvajanja nekih boljih navika, bitno je izbjegavanje onih koji ruše kvalitetu sna pa je tako poželjno u kasnijim satima dana izbjegavati kofein i to čak do 8 sati prije spavanja, alkohol, teške obroke barem tri sata prije odlaska u krevet i izloženost intenzivnoj svjetlosti pogotovo onoj plavoj koja „vreba“ iz različitih ekrana.
Dodaci prehrani postali su neizostavni dio brige o sebi; self-care još jedan popularan termin novije generacije. Ono što bi trebalo imati na umu, a što im i samo ime kaže, to bi prije svega trebali biti dodaci, točka na i nakon usvajanja svih ostalih gore navedenih dobrih navika. Što, kako, kada, u kojoj dozi, kome…sve su to pitanja koja zahtijevaju individualni pristup. Iako njihova nabavka ne iziskuje recept liječnika, preporuka je ipak savjetovati se sa zdravstvenim radnikom prije konzumacije bilo kakvog dodatka prehrani, a ljekarnici Ljekarni Zagrebačke županije za sve upite i nedoumice, savjete i upute stoje vam na raspolaganju.
