U posljednjih deset godina hrvatski mirovinski sustav svjedoči značajnim promjenama u strukturi članova obveznih mirovinskih fondova. Najveći zaokret dogodio se u fondovima kategorije A, koji su namijenjeni mlađim osiguranicima spremnijima na veći rizik u zamjenu za potencijalno više prinose.
Kako Mirovina.hr prenosi, podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) pokazuju da je broj članova fondova kategorije A porastao s tek oko 4.800 početkom 2015. godine na više od 430.000 do kraja 2024. godine. Nagli skok zabilježen je nakon 2019. godine, kada su tehnički stupile na snagu izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima iz 2018., prema kojima se novi osiguranici automatski upisuju u fondove kategorije A, osim ako sami ne zatraže drukčiji fond.
Ova promjena zakonodavnog pristupa označila je prekretnicu u upravljanju mirovinskom štednjom. Dok je početni dizajn mirovinske reforme s početka 2000-tih nove članove automatski upisivao u fondove kategorije B, srednje rizičnu opciju, nova pravila stavljaju naglasak na iskorištavanje dugoročnog investicijskog potencijala mlađih osiguranika.
Fondovi kategorije B bilježe blagi pad, dok kategorija C ostvaruje stabilan rast među starijim osiguranicima
Za razliku od fondova kategorije A, broj članova fondova kategorije B, koji nude balans između rizika i prinosa, polako opada. Iako su do 2020. godine brojili gotovo 1,95 milijuna članova, do siječnja 2025. ta se brojka smanjila na oko 1,81 milijuna. Pad nije drastičan, ali jasno pokazuje trend da sve više mladih radnika završava u agresivnijim fondovima, dok stariji osiguranici prelaze u konzervativnije opcije.
S druge strane, fondovi kategorije C, koji ulažu gotovo isključivo u obveznice i predstavljaju najkonzervativniju opciju, zabilježili su rast broja članova. Od samo 15.000 članova početkom 2015., dosegli su više od 94.000 članova do siječnja 2025. godine. Iako je zakonski mehanizam automatskog prebacivanja starijih osiguranika u konzervativnije fondove ukinut 2018., dio njih i dalje samoinicijativno prelazi u ovu kategoriju.
Hrvatski mirovinski sustav sve više koristi logiku dugoročnog ulaganja
Rast broja članova u fondovima kategorije A jasno odražava promjene u zakonodavstvu, ali i promjene u percepciji građana prema riziku i investiranju. Automatski upis novih osiguranika u najrizičnije fondove pokazuje strateški pomak prema efikasnijem iskorištavanju vremena i tržišta. Ako se ovakav trend nastavi, moglo bi se reći da Hrvatska, barem kada je riječ o mirovinskoj štednji, napokon prihvaća dugoročnu logiku ulaganja.
