Sve više odraslih osoba širom svijeta, osobito u današnjem ubrzanom ritmu života, suočava se s nesanicom uzrokovanom stresom. Kako piše Večernji.hr, problem koji pogađa milijune ne odnosi se samo na teškoće pri usnivanju, već i na poremećen ritam sna, kraće trajanje odmora i učestale buđenja. Prema riječima stručnjaka za spavanje, stres ne djeluje samo na emocije, on izravno blokira biološke mehanizme potrebne za zdrav i restorativan san.
Iako stres u malim dozama može biti koristan, primjerice, kad nas motivira da se nosimo s izazovima, njegova prisutnost prije spavanja može imati suprotan učinak. Certificirani stručnjak za spavanje Eric Ridenour sa stranice Eachnight.com objašnjava kako stres izravno utječe na našu sposobnost da zaspimo. “Kad smo pod stresom, sustavi uzbuđenja u mozgu ostaju aktivni”, kaže Ridenour. “Tijelo može biti iscrpljeno, ali mozak i dalje radi punom parom, kao da smo u pripravnosti.”
Ovaj biološki nesklad s vremenom stvara negativnu naviku: mozak počinje povezivati vrijeme za spavanje s tjeskobom i frustracijom, a ne s odmorom. Rezultat je poznat mnogima, okretanje po krevetu, iscrpljenost i nemogućnost da se misli utišaju.
Istraživanje portala Eachnight.com potvrđuje ono što mnogi već osjećaju na vlastitoj koži, stres ozbiljno narušava kvalitetu sna. Osobe koje su prijavile srednje do visoke razine stresa imale su problema s usnivanjem, spavale su kraće u prosjeku 1,5 sat manje, a posebno zabrinjava podatak da im se značajno smanjila REM faza sna, ključna za emocionalnu obradu i mentalnu regeneraciju. Još jedan neprijatelj spavanja je povišena razina kortizola (hormona stresa) koja može ostati visoka i do dva sata nakon što legnemo. Tijelo, zapravo, misli da je i dalje u stanju opasnosti, iako je jedini okidač vlastiti um.
Ipak, stručnjaci ističu da nismo bespomoćni. Ključ leži u stvaranju rutine koja umiruje um i tijelo. Prvo pravilo je isključiti poslovne obveze nakon određene večernje točke, e-mailovi i obavijesti mogu pričekati. Jednako korisno može biti vođenje dnevnika misli ili zapisivanje zadataka za sutra, čime se mentalni teret simbolično “odlaže”. Savjetuje se i uvođenje tzv. prijelazne zone , 30 do 60 minuta prije sna bez ekrana, u kojoj se prakticiraju smirujuće aktivnosti poput čitanja, istezanja ili meditacije. Idealna spavaća soba, kažu stručnjaci, trebala bi biti tamna, hladna i bez ometanja. Za one kojima misli i dalje bruje, bijeli šum ili opuštajući zvukovi mogu pomoći da se pažnja preusmjeri. I za kraj, dosljedan ritam spavanja i buđenja, čak i vikendom, može napraviti ogromnu razliku.
