Zbog visokih temperatura ljetni mjeseci pogoduju brzom kvarenju osjetljivih namirnica i razmnožavanju bakterija zato posebno moramo pripaziti što i kako konzumiramo. Faktor rizika kvarljivosti za namirnice poput mlijeka, jaja, mesa, ribe i povrća je povećan pa se savjetuje očuvanje „hladnog lanca“ tako da namirnica od mjesta kupnje do vašeg doma provede što je moguće manje vremena. Uz navedene namirnice opasnost od trovanja mikrobnim patogenima prijete nam otvorenom lubenicom i zelenom salatom. Stručnjaci nas još jednom podsjećaju na naša osjetila: Ljudski nos i jezik su dva prilično razvijena čula za prepoznavanje pokvarene hrane – upotrijebite ih!
Hranu nikako nemojte višestruko podgrijavati ili onu odmrznutu ponovno zamrzavati i provjeravajte rok trajanja naveden na namirnicama. Higijena ruku i radne okoline trebala bi biti na prvom mjestu u domaćinstvu, dok „pod vodu“ obavezno mora i svježe voće i povrće koje može biti nositelj salmonele.
Ljeti se hladimo i povećanim unosom vode u organizam, no i tu moramo biti izbirljivi – ne pijte ustajalu vodu ili s vodu ledom u kafićima kada su visoke temperature.
Koliko ste puta „postrugali“ plijesan s omiljene marmelade i krenuli u mazanje palačinke ili šnite kruha? Čim se plijesan nastani na slatkim i slanim namazima te kruhu, riskirate trovanje hranom. Simptomi su opća mučnina, bol u želucu, povraćanje, bolna nadutost ili proljev. Kod blažih probavnih tegoba uzrokovanih hranom pomoći će vam probiotski proizvodi, a u suprotnom se svakako obratite svom liječniku.
Svako godišnje doba ima svoje recepte, kažu nutricionisti, pa se tako u ljetnim mjesecima preporuča „laganiji“ meni. Upravo je Hrvatski zavod za javno zdravstvo ovog ljeta predstavio brošuru „Preporuke za ljetnu prehranu“ gdje ćete naći savjete o pijenju tekućine, soljenju hrane, te zdravstvenoj ispravnosti hrane koju treba jesti i onoj koju treba izbjegavati, kako bi putem promjena životnih navika živjeli duže i bolje.
