Borov četnjak, štetnik poznat po tome što njegove dlačice mogu izazvati alergijske reakcije i kožne osipe, sve se brže širi prema kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Upravo zbog toga pokrenut je trogodišnji projekt Hrvatskog šumarskog instituta vrijedan nešto više od 400 tisuća eura, u kojem sudjeluje i Zagrebačka županija. Cilj je pratiti širenje ove vrste, procijeniti rizike koje donose klimatske promjene te uspostaviti sustav ranog upozoravanja za građane.
Projekt je predstavljen na uvodnoj konferenciji održanoj u dvorcu Lužnica u Zaprešiću, a stručnjaci upozoravaju kako borov četnjak više nije samo šumarski problem. Njegovo sve češće pojavljivanje u naseljenim područjima otvara i pitanje javnog zdravlja.
Građani postaju važan dio sustava
Jedan od ključnih dijelova projekta je sustav ranog upozoravanja putem kojeg će građani moći prijaviti lokacije na kojima uoče borovog četnjaka. Već je uspostavljena posebna web stranica na kojoj se mogu slati dojave, ali i dobiti informacije o opasnostima koje ovaj štetnik predstavlja.
Prikupljeni podaci trebali bi pomoći stručnjacima u praćenju njegova širenja, dok će građani moći dobiti povratne informacije o prijavljenim lokacijama.
Borov četnjak ove je godine već potvrđen na području Svete Nedelje, a potom i na području Samobora, što pokazuje da se njegov areal širenja sve više pomiče prema unutrašnjosti zemlje.
Rizik za ljude i kućne ljubimce
Stručnjaci upozoravaju da najveći problem predstavljaju sitne dlačice kojima su prekrivene gusjenice. One mogu izazvati urtikariju, alergijske reakcije i druge zdravstvene tegobe kod ljudi, ali i kod pasa i drugih kućnih ljubimaca.
Poseban izazov predstavlja činjenica da dlačice mogu ostati aktivne i nakon što gusjenice napuste gnijezda. Zato će tijekom projekta biti provedene edukacije za djelatnike koji sudjeluju u terenskim intervencijama, ali i za stručnjake u javnom zdravstvu koji će raditi na prepoznavanju i smanjenju rizika.
Istraživanje će se pritom fokusirati na urbana područja, koja zbog viših temperatura pogoduju preživljavanju i širenju ove vrste. Cilj je izraditi karte rizika, procijeniti moguće ekološke i gospodarske posljedice te razviti mjere koje bi mogle ublažiti štete na zelenim površinama i smanjiti zdravstvene rizike za građane.
Projekt traje do kraja 2028. godine, a financira se sredstvima Europske unije kroz program „Konkurentnost i kohezija”.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
