Svakim danom proljetna i ljetna nostalgija sve se više uvlači u svakodnevicu. Dani su sve dulji, sunce sve češće grije lica, a prva kavica na terasi i sunčane naočale polako podsjećaju da je zima na izmaku te da je slijedeće godišnje doba pred vratima.
Prije početka nove sezone izleta, godišnjih odmora i praznika proći ćemo kroz ovogodišnju zimsku sezonu. Rezime nam donosi prognostičar Kristijan Božarov s portala Kad će kiša.
– Ova sezona donijela je malo primjerenije vrijeme u odnosu na protekle godine. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda zimska sezona bila je najhladnija u Međimurju, Podravini i Varaždinskoj županiji. Na tom je području palo i najviše snijega, primjerice Varaždin je skupio čak 35 dana sa snježnim pokrivačem. Najniža temperatura se ove zime nakon nekoliko godina spustila ispod –10, a na sjeveru zemlje i ispod –15 Celzijevih stupnjeva – rekao je Božarov dajući ovoj zimi prolaznu ocjenu.
Siječanj se istaknuo kao iznadprosječno hladan i bogat oborinama, ponajviše snijegom koji (ni)je razveselio velik broj ljudi. Također je ne moguće zaboraviti one kontinuirane tjedne s tmurnim, mračnim i vlažnim vremenom.
– Ove zime smo imali znatno manje sunca nego u proteklih nekoliko zimskih sezona pa nam je to vjerojatno svima dalo dojam teške i duže zime – istaknuo je Božarov.
Prvi dan ožujka kao, prvi dan klimatološkog proljeća, ispunjava čežnju za D vitaminom te nam donosi lijepo vrijeme s puno sunca i dnevne topline.
– No, bit ćemo na oprezu jer pučko vjerovanje kaže da nema pravog proljeća bez tri marčane bure, odnosno tri zahladnjenja koja se dogode tijekom ožujka – upozorio je Božarov.
Također nas je podsjetio odakle potječe „ožujak“. Naime, ime je dobio po riječi lažujak, lažljivac, stoga se ne može oduprijeti donošenju raznih klimatskih promjena i iznenađenja.
Kako kaže Božarov, ovaj period u godini znao nas je vratiti u zimske jakne, kape i šalove koje smo već „spremili u ormar“.
– Prisjećam kako je 5. ožujka 1963. godine u Varaždinu izmjerena najniža ožujska temperatura u Hrvatskoj od čak -23 stupnja, a znalo je biti i ekstremno snježno kao primjerice 8. ožujka 1932. kad je u centru Zagreba izmjereno 66 cm snježnog pokrivača – rekao je Božarov.
