Povijesno značajan događaj, prvi referendum održan je upravo na današnji dan. Hrvatski je narod velikom izlaznošću povrdio važnost, želju za slobodom, pa je tako u vremenskom razmaku od godinu dana odlučio o dvije stvari – odbaciti komunizam na izborima 1990. godine i Jugoslaviju na referendumu 1991. godine, a koja je bila uspostavljena ‘oslobođenjem’ 1945. godine
Građani su imali priliku odlučivati o budućnosti države odgovarajući na dva ponuđena referendumska pitanja:
- Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)?
- Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (prema prijedlogu Republike Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore za rješenje državne krize u SFRJ)?
Kao što to inače biva na referendumima, građani su na pitanja odgovarali zaokruživanjem “ZA” ili “PROTIV”. Na referendum je izašlo 83,56 posto hrvatskih glasača. Slobodno izražena volja naroda pokazala je sljedeće: čak 94,17 posto zaokružilo je “ZA” na prvom pitanju. Za drugo pitanje, tj. za ostanak u Jugoslaviji glasovalo je samo 1,2 posto glasača.
Ovakav ishod referenduma je Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. godine oblikovao u ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, istovremeno donijevši i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Taj datum danas se slavi kao Dan državnosti.
Međutim, na tu je povijesnu odluku, posredstvom međunarodne zajednice,donesen je tromjesečni moratorij. Njegovim istekom, 8. listopada 1991. godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne veze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država. Taj datum danas slavimo kao Dan neovisnosti.
Bila je to prva i vrlo važna etapa u osamostaljenju Hrvatske. Zbog događaja koji su uslijedili nakon toga, te povijesti ispisane krvlju, dr. Franjo Tuđman inzistirao da Hrvatska mora krenuti svojim putem. Na referendumu kao najvišem povijesnom obliku iskazivanja demokratske volje našeg naroda, plebiscitarno je donio odluku o budućnosti zemlje u kojoj danas svi mi živimo!
