Robotaksi više nije samo prezentacija, prototip ili obećanje budućnosti. Autonomni automobili danas stvarno voze zagrebačkim ulicama, a odnedavno ih je moguće dobiti i putem Uberove aplikacije. Zagreb je time postao prvi europski grad u kojem Uber korisnicima nudi autonomne vožnje. Ipak, postoji važna razlika između onoga što danas vozi Zagrebom i originalnog projekta Verne.
Automobil koji prevozi zagrebačke putnike je Arcfox Alpha T5 Robotaxi, dok sustav autonomne vožnje osigurava kineska tehnološka kompanija Pony.ai. Verne je vlasnik i operator flote, a Uber osigurava dodatnu platformu preko koje korisnici mogu naručiti vožnju.
U automobilu se zasad nalazi i sigurnosni operater koji nadzire rad autonomnog sustava. Zagreb danas ima robotaksi, ali još nema robotaksi bez vozača. Od 8. travnja 2026. Verne u Zagrebu ima komercijalnu uslugu autonomnog prijevoza. Putnici mogu naručiti i platiti vožnju kroz Verne aplikaciju, a usluga je krenula u određenim dijelovima Zagreba i područje se postupno širi. Verne navodi da je to prvi komercijalni robotaxi servis u Europi.
A prije samo nekoliko dana dogodila se još veća stvar: od 19. kolovoza 2026. robotaxi se može naručiti i kroz Uber aplikaciju. To je ujedno prvi europski grad u kojem Uber korisnicima nudi autonomne vožnje.
Kako je nastao Verne
Priča počinje 2019. godine, kada su Mate Rimac, Marko Pejković i Adriano Mudri osnovali tvrtku Project 3 Mobility (P3). Tvrtka je formalno osnovana 25. rujna 2019. i danas joj je sjedište u Buzinu.
Ideja je inkubirana unutar Rimčeva tehnološkog ekosustava. Zanimljivo je da cilj nije bio napraviti još jedan električni automobil za privatne kupce. Rimac je polazio od teze da će autonomna vožnja dugoročno promijeniti potrebu za posjedovanjem automobila, posebno u velikim gradovima. Upravo zbog toga P3 nije zamišljen samo kao proizvođač automobila, nego kao cijeli sustav autonomnog gradskog prijevoza. Projekt se sastojao od tri glavna elementa: potpuno autonomnog električnog vozila, aplikacije preko koje korisnik naručuje i personalizira vožnju te posebne infrastrukture za punjenje, čišćenje, održavanje i upravljanje flotom.
U projekt u ranoj fazi ulazi i veliki azijski proizvođač automobila Kia kao investitor i dioničar, a Rimac je još 2021., prilikom posjeta Ursule von der Leyen Hrvatskoj, javno naveo da je Kia direktno uključena u Project 3 Mobility kao investitor i shareholder.
To pokazuje da projekt od početka nije bio zamišljen kao mali hrvatski startup koji će tek naknadno tražiti automobilsku industriju.
Project 3 Mobility ušao je u hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti kao jedan od velikih tehnoloških projekata, a to mu je dalo potpuno drugačiju dimenziju. Projekt je dobio mogućnost europskog sufinanciranja do 179,5 milijuna eura, a cilj više nije bio samo napraviti prototip nego razviti cijeli ekosustav autonomnog prijevoza. Zato je i Ursula von der Leyen još 2021. posjetila Rimac Automobili, gdje joj je P3 predstavljen kao jedan od projekata hrvatskog NPOO-a, što samo potvrđuje da priča o hrvatskom robotaksiju zapravo traje puno dulje nego što većina javnosti pamti.
Project 3 Mobility postaje Verne
Velika promjena dogodila se 2024. godine, a project 3 Mobility prestaje javnosti komunicirati pod tehničkim nazivom P3 i dobiva novo ime: VERNE
Naziv je, naravno, inspiriran Julesom Verneom, piscem koji je zamišljao tehnološka putovanja desetljećima prije nego što su ona postala moguća. Tada je na Rimac Campusu prvi put ozbiljno predstavljen i automobil koji je bio prilično radikalan jer nije imao volan, pedale i imao je samo dva sjedala i velika klizna vrata te veliki središnji 43″ ekran i zamišljen je kao vozilo koje nikada neće voziti čovjek.
Iako se u javnosti često govori o „Rimčevim robotaksijima“, Verne nije još jedan odjel Rimac Automobila. Iza brenda stoji zasebna hrvatska kompanija Project 3 Mobility, koju su 2019. osnovali Mate Rimac, Marko Pejković i Adriano Mudri. Tijekom razvoja u projekt su ušli brojni međunarodni investitori, među njima Kia, saudijski TASARU i Abdul Latif Jameel, dok je Rimac Group 2024. u Verne dodatno uložio 30 milijuna eura. Pejković danas vodi kompaniju kao izvršni direktor, Mudri vodi dizajn, dok je Mate Rimac predsjednik Nadzornog odbora.
Automobil bez volana i pedala
Kada je Verne predstavljen javnosti 2024. godine, vizija je izgledala bitno drugačije.
Predstavljen je futuristički električni dvosjed razvijen posebno za autonomni prijevoz. Nije trebao imati ni volan ni pedale. Putnicima je bio namijenjen veliki ekran, prostrana kabina i potpuno drugačije iskustvo od klasičnog automobila. Autonomnu tehnologiju trebao je osiguravati izraelski Mobileye, dok bi Verne razvijao vozilo, platformu, aplikaciju i cijeli sustav mobilnosti. Još važnije za naše područje, za proizvodnju tog automobila počela je priprema proizvodnog pogona u Lučkom. Projekt je bio ambiciozan: razviti novi automobil praktički od početka i iz Hrvatske krenuti prema drugim europskim i svjetskim gradovima.
Od Mobileyea do Pony.ai
Komercijalna usluga koja je 2026. krenula u Zagrebu ne koristi ni originalni Verneov automobil niti Mobileyeovu tehnologiju. Partner je danas Pony.ai, jedna od najvećih kineskih kompanija za autonomnu vožnju ali to ne znači da je originalni projekt nestao. Verne je objavio da je proizvedeno svih 60 planiranih razvojnih i verifikacijskih prototipova vlastitog vozila. Ti automobili služili su za sigurnosna, konstrukcijska, aerodinamička i druga testiranja potrebna prije eventualne serijske proizvodnje, ali njima se danas ne voze zagrebački putnici.
Što je zapravo financirala EU
Europska komisija je 2023. odobrila Hrvatskoj državnu potporu od 179,5 milijuna eura za projekt inovativne urbane mobilnosti temeljen na potpuno autonomnim električnim vozilima. Potpora je trebala pokriti otprilike 45% prihvatljivih troškova. Komisija je tada navela procijenjeno početno ulaganje od oko 450 milijuna eura. Na Verneovoj vlastitoj stranici danas stoji nešto još preciznije: ukupna vrijednost projekta je 535.417.882,89 €, od čega EU sufinanciranje iznosi 179.499.215,06 €. Projekt traje od 1. svibnja 2023. do 31. kolovoza 2026.
Dakle, rok istječe za šest dana i bit će vrlo zanimljivo pratiti daljnji razvoj situacije.
Amerika je već nekoliko koraka dalje
Najbolju sliku koliko još tehnološkog i regulatornog puta treba prijeći daje usporedba s američkim Waymom. Waymo, kompanija koja pripada Alphabetu, godinama koristi električne Jaguar I-PACE automobile opremljene vlastitim sustavom autonomne vožnje Waymo Driver.
Na krovu i oko vozila nalazi se kombinacija kamera, radara i lidara koja automobilu omogućuje pregled okoline u svim smjerovima ali najveća razlika u odnosu na Zagreb nije vidljiva izvana. U Waymovu Jaguaru nema vozača, a putnik putem aplikacije naruči automobil. Vozilo samostalno dolazi na mjesto preuzimanja, putnik ulazi i automobil ga bez osobe za upravljačem prevozi do odredišta. Waymo danas obavlja stotine tisuća plaćenih vožnji tjedno i upravlja flotom od nekoliko tisuća autonomnih automobila. Ono što je još prije nekoliko godina izgledalo kao tehnološki eksperiment postalo je stvarni prijevoz koji svakodnevno koriste putnici u više američkih gradova.
I Waymo je počeo s čovjekom za volanom
Današnja razlika između Zagreba i američkih gradova ne znači da tehnologija koja vozi Zagrebom ne može doći do iste faze jer Waymo je prolazio vrlo sličan put. Prije nego što je počeo prevoziti putnike bez vozača, njegovi automobili godinama su vozili milijune kilometara sa sigurnosnim operaterima koji su sjedili za upravljačem i mogli intervenirati ako autonomni sustav pogriješi. Tek nakon dugotrajnog testiranja i regulatornih odobrenja čovjek je uklonjen iz automobila. Zagreb se danas nalazi upravo u toj prijelaznoj fazi. Pony.ai upravlja automobilom, ali sigurnosni operater još uvijek nadzire njegov rad. Pravi tehnološki trenutak dogodit će se kada prvi zagrebački robotaksi dođe po putnika s potpuno praznim vozačkim sjedalom.
Razlike između hrvatskog Verne i američkog Waymo
Originalni Verne predstavljen 2024. godine uopće nije zamišljen kao klasičan automobil kojem će naknadno biti dodana autonomna tehnologija i projektiran je od početka kao robotaksi. Autonomni sustav u originalnom projektu trebao je osiguravati izraelski Mobileye no za pokretanje komercijalne usluge odabran je drugi put – kineski automobil Arcfox i autonomna tehnologija Pony.ai.
Zanimljivo, Amerika sada ide upravo prema originalnoj Verneovoj ideji
Waymov Jaguar odličan je primjer prve generacije robotaksija. U osnovi je to klasičan automobil kojem je dodan izuzetno sofisticiran sustav autonomne vožnje. Zato i dalje ima volan, pedale i vozačko sjedalo, iako na tom sjedalu više nitko ne mora sjediti. No i Waymo sada počinje uvoditi novu generaciju vozila namijenjenu upravo autonomnom prijevozu.
Testirali smo američki Waymo u lipnju ulicama Dallasa i vožnja je bila poprilično impresivna. osim što si u aplikaciji već prije same vožnje možete zadati bezbroj opcija poput željene temperature, Spotify, Apple Music ili Deezer te željenih play lista, automobil odnosno software sve to pamti za buduće vožnje, pa tako kad drugi puta sjedate u automobil dočeka vas idealna temperatura, najdraža play lista…
Još dalje otišao je Amazonov Zoox. Njegov robotaksi nema klasično vozačko mjesto, nema volan ni pedale, a putnici sjede jedni nasuprot drugima. Drugim riječima, najveći svjetski projekti autonomnog prijevoza postupno se kreću prema istoj osnovnoj ideji s kojom je Verne krenuo od početka: ukoliko automobil više ne treba vozača, zašto bi uopće bio konstruiran kao automobil za vozača?
Projekt vrijedan više od pola milijarde eura
Priča o Verneu ipak nije samo tehnološka i poslovna. Projekt iz kojeg je kompanija nastala jedan je od najvećih hrvatskih tehnoloških projekata povezanih s europskim financiranjem. Upravo će zato sljedećih nekoliko tjedana biti posebno zanimljivo, jer postoji 60 prototipova vlastitog vozila, aplikacija, komercijalna robotaksi usluga i infrastruktura koja se razvija. Ali automobil razvijen u sklopu originalnog projekta još nije automobil kojim se obavlja komercijalni prijevoz u Zagrebu.
Novi razvojni centar u Lučkom stvara budućnost
Na približno 28.500 četvornih metara priprema se lokacija na kojoj bi se trebala odvijati proizvodnja originalnog Verneova autonomnog vozila. Objekt gradi i posjeduje VGP, dok ga Verne koristi kroz dugoročni najam. U početnoj fazi spominjana je proizvodnja nekoliko stotina vozila, kasnije povećavanje kapaciteta te potencijalno do 400 radnih mjesta. Ukoliko serijska proizvodnja zaista krene, Verne za naše područje više neće biti samo zanimljiva tehnološka priča iz susjednog Zagreba, a stotine novih radnih mjesta i proizvodnja visokotehnoloških vozila praktički na vratima Velike Gorice mogli bi imati konkretan gospodarski značaj za cijelo područje.
Zato najveće pitanje više nije hoće li robotaksi jednog dana stići u Hrvatsku, već je stigao. Pravo pitanje je kada će zagrebačkim ulicama proći prvi robotaksi s potpuno praznim vozačkim sjedalom – i hoće li nakon njega iz pogona u Lučkom izaći hrvatski automobil koji vozačko sjedalo uopće nema.
