U godini koja je Hrvatskoj donijela ukupno 32.069 živorođenih beba, što je 101 manje nego 2023., Zagrebačka županija ide u suprotnom smjeru, piše Župan.hr. Porast od 1,5 %, odnosno 40 beba više nego lani, pozicionira je među osam hrvatskih županija koje bilježe pozitivan trend u natalitetu.
U društvu županija poput Splitsko-dalmatinske (+193), Zadarske (+64), Šibensko-kninske (+61) i Požeško-slavonske (+46), Zagrebačka županija ističe se kao jedina kontinentalna regija s većim brojem novorođenih, osim manjih porasta u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj. U isto vrijeme, Hrvatska je ušla u još jednu godinu s negativnim prirodnim prirastom. Sa stopom nataliteta od 8,3 i stopom mortaliteta od 13,2, ukupni prirodni prirast pao je na -19.011 osoba. Vitalni indeks iznosi tek 62,8, što znači da se na svakih 100 umrlih rodi samo 63 djece.
Iako podaci izgledaju obeshrabrujuće, Zagrebačka županija, kao i još nekoliko županija s blagim porastom, dokazuje da pomaci postoje. S obzirom na blizinu Zagreba i činjenicu da mnogi mladi parovi iz metropole gravitiraju prema okolnim mjestima, moguće je da županija profitira od “bijega u predgrađe”, gdje su uvjeti stanovanja povoljniji. Zanimljivo je i kako brojke iz Matice rođenih pokazuju da je u Krapinsko-zagorskoj županiji zabilježen velik porast upisanih beba, iako je stvarni broj rođenih iz te županije manji. To otkriva migraciju rodilja prema zabočkoj bolnici, što dodatno komplicira lokalne statistike.
Na nacionalnoj razini, broj umrle dojenčadi u 2024. godini smanjen je s 3,9 na 3,2 na 1.000 živorođenih. Najniža stopa umrle dojenčadi zabilježena je u Zadarskoj (0,7), a najviša u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (6,8).
Dok Hrvatska i dalje korača prema demografskoj zimi, Zagrebačka županija pokazuje da i najmanji pozitivni pomaci mogu biti vrijedni pažnje. Porast broja novorođenih ne znači kraj negativnih trendova, ali može poslužiti kao indikator potencijala, osobito u županijama koje postaju sve poželjnije za obiteljski život.
