Građevinari, kuhari, konobari, medicinske sestre, logopedi i STEM nastavnici bit će među najtraženijim radnicima u Hrvatskoj 2026. godine, dok se za ekonomiste, novinare, dizajnere i dio društvenih studija preporučuje smanjenje upisnih kvota, proizlazi iz najnovijih preporuka za obrazovnu upisnu politiku koje je objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).
Kako prenosi Srednja.hr, HZZ-ove analize temelje se na kretanjima na tržištu rada, broju nezaposlenih po zanimanjima, ali i planovima gospodarskog razvoja na nacionalnoj i lokalnoj razini. Posebna se pažnja, ističu iz Zavoda, daje zanimanjima koja se godinama ponavljaju kao deficitarna jer to upućuje na dugoročni manjak radne snage.
Na području Zagreba i Zagrebačke županije i dalje kronično nedostaje radnika u zanatskim i tehničkim zanimanjima. HZZ preporučuje povećanje upisa ili stipendiranje budućih građevinskih radnika, elektroinstalatera, automehaničara, mesara, kuhara, konobara, pekara i slastičara, ali i vozača te montera strojarskih instalacija.
Kad je riječ o četverogodišnjim srednjoškolskim programima, tržište traži više medicinskih sestara, dentalnih asistenata, farmaceutskih tehničara i asistentica primalja. Slična je situacija i na visokoškolskoj razini, u deficitu su studiji sestrinstva, primaljstva i radiološke tehnologije, ali i logopedije, rehabilitacije, farmacije te medicine.
Povećanje upisnih kvota preporučuje se i na građevinskim i strojarskim fakultetima, u informatici te na studijima ranog i predškolskog odgoja. Poseban naglasak stavljen je na nastavničke STEM smjerove, biologiju, kemiju, fiziku i informatiku, kao i učiteljske studije. S druge strane, HZZ savjetuje oprez kod upisa u niz zanimanja i studija. U srednjim školama preporučuje se manje mjesta za ekonomiste, medijske i modne tehničare, dizajnere obuće, turističke tehničare, ali i tehničare za razvoj i dizajn web sučelja. Na fakultetima se viškom smatraju ekonomisti i fizioterapeuti, a smanjenje kvota predlaže se i na studijima povijesti, sociologije, novinarstva, filozofije, komparativne književnosti, dizajna, krajobrazne arhitekture i modnog dizajna.
Iz HZZ-a poručuju kako preporuke nisu zabrana upisa, već alat koji bi trebao pomoći učenicima i studentima da donesu informiranu odluku. Cilj je, naglašavaju, bolje povezati obrazovni sustav s realnim potrebama tržišta rada i dugoročno smanjiti nesrazmjer između onoga što se uči i onoga za što se doista traži posao.
