U hrvatskim rodilištima tijekom 2025. godine zabilježena su 32.584 poroda, iz kojih je rođeno ukupno 33.062 djece. Od toga je 32.936 djece bilo živorođeno, dok je 126 djece rođeno mrtvo. Među živorođenima, 57 novorođenčadi umrlo je tijekom prvih sedam dana života.
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, broj poroda nešto je veći nego prethodnih godina. U 2024. zabilježena su 32.183 poroda, a godinu ranije 32.314. To znači da je prošle godine bilo 401 porod više nego 2024. godine, odnosno 270 više nego 2023. godine.
Ipak, usporedba s nešto ranijim razdobljem pokazuje da je broj poroda i dalje znatno niži nego prije nekoliko godina. Primjerice, 2021. godine zabilježeno je 36.346 poroda, a 2018. godine 36.752, što je u promatranom razdoblju najveći broj.
Najviše majki ima između 30 i 34 godine
Podaci potvrđuju nastavak trenda odgađanja majčinstva. Najveći udio poroda, čak 35,2 posto, zabilježen je kod žena u dobi od 30 do 34 godine. Slijede majke u dobi od 25 do 29 godina s 28,9 posto, dok je 19,7 posto poroda zabilježeno u dobnoj skupini od 35 do 39 godina.
Majke u dobi od 40 do 44 godine činile su 4,6 posto rodilja, a 102 poroda zabilježena su kod žena starijih od 45 godina. U rodilištima je zabilježeno i sedam rodilja mlađih od 15 godina.
HZJZ ističe kako se već niz godina smanjuje broj poroda u mlađim dobnim skupinama, dok raste broj poroda nakon tridesete godine života. Kao moguće razloge navode produljenje školovanja, kasnije zapošljavanje, poteškoće u rješavanju stambenog pitanja i promjene stavova prema osnivanju obitelji.
Sve manje maloljetnih majki
Nastavlja se i dugogodišnji pad broja poroda među adolescenticama. U 2025. godini zabilježeno je 566 poroda kod majki u dobi od 13 do 19 godina. Od toga su 143 rodilje bile maloljetne, u dobi od 13 do 17 godina.
HZJZ pad broja poroda među maloljetnicama povezuje s programima promicanja zdravlja, razvojem savjetovališta za reproduktivno zdravlje mladih te zdravstveno-edukativnim aktivnostima.
Gotovo svaki treći porod dovršen carskim rezom
Jedan od podataka koji se posebno ističe jest kontinuirani porast udjela poroda dovršenih carskim rezom. Tijekom 2025. godine zabilježena su 9.662 poroda carskim rezom, što čini 29,7 posto ukupnog broja poroda.
S druge strane, zabilježena su 22.189 spontana poroda, odnosno 68,1 posto svih poroda. Vakuum-ekstrakcijom dovršeno je 668 poroda, što čini 2,1 posto, dok su zabilježena i 52 vaginalna poroda zatkom te 13 poroda dovršenih ručnom ekstrakcijom.
HZJZ upozorava na kontinuirani rast broja carskih rezova te ističe važnost stručne opravdanosti takve odluke. Kao moguće čimbenike porasta izvješće navodi i različita tumačenja prava trudnica na izbor načina poroda te povećani oprez liječnika zbog sve učestalijih tužbi u slučajevima komplikacija.
Većina trudnica redovito odlazi na preglede
Podaci o antenatalnoj zaštiti pokazuju da je većina trudnica tijekom trudnoće imala odgovarajući broj liječničkih pregleda.
Od ukupno 32.582 rodilje za koje su bili dostupni podaci, njih 22.770, odnosno 69,9 posto, imalo je devet ili više pregleda tijekom trudnoće. Sedam do osam pregleda imalo je 23,9 posto rodilja, dok je 4,7 posto bilo na četiri do šest pregleda. Jedan do tri pregleda imalo je 1,3 posto rodilja, a kod 73 žene, odnosno 0,2 posto, trudnoća je bila potpuno nekontrolirana.
Gotovo 60 posto novorođenčadi hranjeno isključivo majčinim mlijekom
Izvješće donosi i podatke o prehrani novorođenčadi u rodilištima. Od 31.936 djece za koju je bio poznat način prehrane, njih 19.115, odnosno 59,9 posto, hranjeno je isključivo majčinim mlijekom.
Kombinaciju majčinog mlijeka i umjetne prehrane dobivalo je 35,2 posto novorođenčadi, dok je 3,8 posto djece hranjeno isključivo umjetnom prehranom. Za 1,1 posto djece zabilježeno je da nisu bila hranjena.
Većina djece rođena je s porođajnom težinom većom od 2.500 grama
Od ukupno 32.936 živorođenih, njih 31.269 imalo je porođajnu težinu od najmanje 2.500 grama, što čini 94,9 posto.
Nisku porođajnu težinu, manju od 2.500 grama, imalo je 1.667 živorođene djece, odnosno 5,1 posto. Najviše djece, njih 11.621 ili 35,3 posto, rođeno je s težinom između 3.000 i 3.500 grama.
Usporedba s prethodnim godinama pokazuje da se udio djece s porođajnom težinom većom od 2.500 grama nije znatnije mijenjao. Primjerice, 2024. godine iznosio je 94,7 posto, 2023. godine 94,6 posto, a 2011. godine 95,1 posto.
Zabilježena 474 poroda blizanaca
Velika većina poroda bila je jednoplodna. Od ukupno 32.584 poroda, njih 32.108, odnosno 98,5 posto, odnosilo se na rođenje jednog djeteta.
Blizanci su rođeni u 474 poroda, što čini 1,5 posto, dok su zabilježena i dva troplodna poroda.
Manje smrtnih slučajeva rodilja i pad perinatalne smrtnosti
U 2025. godini u Hrvatskoj je zbog komplikacija u trudnoći, porodu ili babinju umrla jedna žena. Uzrok smrti bila je teška preeklampsija, odnosno HELLP sindrom.
Izvješće bilježi i postupni pad perinatalne smrtnosti, koja obuhvaća mrtvorođenja i smrt novorođenčadi tijekom prvih sedam dana života. Prema kriteriju nacionalnog praćenja, stopa je u 2025. iznosila 5,5 na tisuću ukupno rođenih.
Među važnijim podacima su i uzroci perinatalnih smrti. Kod mrtvorođene djece najčešći su bili uzroci povezani s bolestima majke nastalima ili pogoršanima tijekom trudnoće, koji su činili 38,1 posto slučajeva. Slijedile su izravne komplikacije u trudnoći s 34,9 posto.
Kod ranih neonatalnih smrti, odnosno smrti tijekom prvih sedam dana života, najčešći uzrok bile su kongenitalne malformacije, koje su činile 36,8 posto slučajeva. Slijedili su prematuritet s posljedičnim respiracijskim distresom i/ili intraventrikularnim krvarenjem s 24,6 posto te perinatalne infekcije s 21,1 posto.
Izvješće HZJZ-a tako pokazuje da je 2025. donijela blagi rast broja poroda u odnosu na prethodne dvije godine, ali i nastavak dugoročnih promjena. Žene sve češće rađaju nakon tridesete godine, broj carskih rezova i dalje raste, dok se istodobno bilježi pad poroda među maloljetnicama i postupno smanjenje perinatalne smrtnosti.
