Središnji državni ured za demografiju i mlade danas je u goričkom Pučkom otvorenom učilištu organizirao predstavljanje rezultata istraživanja „Utjecaj pandemije na odgojno-obrazovni sustav“, a kojeg je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. U ime domaćina, nazočne je pozdravio zamjenik gradonačelnika Neven Karas.
– Nije slučajno da se ovo predstavljanje rezultat odvija upravo u našem gradu, jer Grad Velika Gorica već duži niz godina dobiva nagrade i priznanja u kategoriji ulaganja u djecu, mlade i odgojno obrazovni sustav. Smatramo da općenito na kvalitetu života, ponajprije utječe i odnos prema mladima i djeci pa je tako ove godine u Proračunu u tu svrhu osigurano oko 250 milijuna kuna – istaknuo je zamjenik gradonačelnika Neven Karas.
Rezultate istraživanja predstavio je Boris Jokić, a koji je istaknuo kako je u istraživanju sudjelovalo više od 1400 učenika i oko 300 odgojno obrazovnih djelatnika iz Zagrebačke županije.
– Sami rezultati su zanimljivi, a učenici iz Zagrebačke županije ne odstupaju ni po čemu od nacionalnog prosjeka. Na značajan dio njih, pandemija i potresi imali su negativan utjecaj. Što su učenici stariji to je utjecaj negativniji, a tu spadaju učenici koji su prošle školske godine završili svoje srednjoškolsko obrazovanje. Posebno se ističe negativan utjecaj na razini psihološkog stanja učenika, naročito djevojaka – kazao je Jokić.
Kada je u pitanju osnovnoškolska razina, negativan je utjecaj na tjelesno zdravlje učenika, kada su u pitanju bavljenje sportom i fizičke aktivnosti. No, u cijeloj priči postoje i pozitivni elementi istraživanja, naglasio je Jokić te dodao kako se u pandemiji blago poboljšao odnos učenika s roditeljima, prijateljima i nastavnicima.
Također, pandemija i potres utjecali su i na same odgojno-obrazovne djelatnike, na njihov osjećaj zadovoljstva rada u školama i njihovo opterećenje radom u školi koje se povećalo.
– Dio rezultata pokazao je i osjećaju li se mlade generacije zakinutima za različite stvari u odnosu na sve nas koji smo svoju mladost imali bez pandemije. Učenici su istaknuli kako su zakinuti za maturalce, upoznavanja novih ljudi i putovanja, čak i kvalitetnog obrazovanja. Ali, nisu zakinuti za jednu stvar, a to je mogućnost zaljubljivanja – rekao je Jokić i istaknuo kako učenici smatraju da se to nije promijenilo u odnosu na generacije prije.
– Nas kao znanstvenike zanimalo je zašto je to tako, nismo mogli doći do odgovora dok u jednom od upitnika iz Varaždina nismo dobili odgovor. Jedna učenica je napisala: „Predlažem autorima istraživanja da izbace ovakva bumerska pitanja kao što je o zaljubljivanju jer nije vam ovo više 1997. godina“. – lagano će kroz osmijeh Jokić te dodao kako sve ovo ukazuje da u mladima opstaje zdrav duh i doza humora te uz tu ranjivost koja postoji za dio učenika postoji i otpornost.
– Tu otpornost treba njegovati, a ranjivost treba adresirati – poručio je Jokić zaključno.
Kao primjer dobre prakse prepoznat je gorički Centar za djecu, mlade i obitelj, a ravnateljica Sanda Puljiz Vidović istaknula je kako se Centar posljednje dvije godine susreće s krizom i kriznim situacijama.
– Djeca i mladi se više boje, imaju više anksioznosti, paničnih napada, depresije, samoozljeđivanja i vidimo pojačanu razinu vršnjačkog nasilja. A zbog rata u Ukrajini sada ponovno kod djece primjećujemo pojačane strahove i reakcije, igraju se više rata i agresivnog ponašanja – rekla je ravnateljica Puljiz Vidović te dodala kako su u Centru suočeni s pojačanim pritiscima jer se javlja sve više roditelja s težim pričama.
– Poručila bi građanima da potraže stručnu pomoć jer što više odgađaju, situacija će postati kompliciranija – kazala je Puljiz Vidović i podsjetila telefonsku liniju pomoći na koju možete nazvati svaki radni dan između 12.00 i 15.00 sati na brojeve 6231-734 ili na mobitel 091/6231-734.
