Preuzeo sam dužnost predsjednika 5. rujna 2022. i od tad smo, vjerujem, uspjeli napraviti značajan pomak po pitanju rada Samoborskog sportskog saveza. Važni su kriteriji raspodjele javnih sredstava, a mi smo sve uspjeli posložiti u roku od šest mjeseci. Danas imamo kvalitetne kriterije, a donijeli smo i novi Status i poslovnik rada Skupštine. Administrativni i organizacijski dio posložen je onako kako je to od nas i zatraženo, funkcioniramo jako dobro, rekao je Darijo Gaća, predsjednik Samoborskog sportskog saveza, gostujući u novom izdanju serijala “Sport Zagrebačke županije”.
U nešto više od pola sata razgovora uspjeli smo prevrtjeti većinu tema važnih za prošlost, sadašnjost i budućnost samoborskog sporta, koji ima svoje posebnosti.
– Samobor je grad bogat sportom. Naš Savez ima 61 članicu, perjanice našega sporta su karate, judo i rukomet, a i košarka ide velikim koracima naprijed… Jako dobre rezultate postižemo i u biciklizmu i streličarstvu, a u svemu tome je važno da imamo oko 2600 aktivnih sportaša u Samoboru. Uz rekreativce to odlazi i preko četiri tisuće ljudi. Tendencija je da se što više građana uključi u sport, na ovaj ili onaj način, a na tragu toga želimo napraviti u suradnju s Gradom i strategiju samoborskog za razdoblje do 2030. godine. To bi bila podloga za rad našem Savezu, ali i gradskim vlastima kod izdvajanja sredstava za sport. Moramo znati što su nam ciljevi, kako po pitanju infrastrukture, odnosno planova što će se graditi, tako i po pitanju podrške vrhunskom sportu. Naravno, u svemu tome treba raditi i na bazi, na omasovljenju – navodi Gaća želje, planove i ambicije.
U mnogim sredinama sportaši se vole požaliti na poteškoće s infrastrukturom, odnosno prostorom za treninge i natjecanja. U Samoboru takvih problema baš i nema, a bit će ih još manje.
-Što se tiče objekata, Samobor tu stoji relativno dobro. U samom gradu postoje dvije polivalentne dvorane, plus dvorana u Rudama. Pored toga, imamo i jednu manju dvoranu, što donekle zadovoljava potrebe naših klubova. Dobar dio klubova dobio je, u suradnji sa Savezom i Gradom, na korištenje gradske prostore koji su bili prazni. Za simboličan najam ih danas koriste, pa sve skupa govori da je stanje po ovom pitanju dobro. Tome treba dodati i prostore bivše vojarne u Samoboru, budući da su neki hangari već uređeni, a tendencija je i dalje slična, da još neki sportovi prijeđu u te objekte – ističe Gaća i dodaje:
– Želimo jedan hangar urediti za stolni tenis, brdski biciklizam i sportski ples. Uvijek se može i bolje, radimo na tome, a napredujemo i u smislu vanjskih terena. Prošle godine napravljeno je igralište s umjetnom travom za NK Samobor, a igralište je napravljeno i za NK Zrinski. Ove godine odobrena su sredstva za teren s umjetnom travom u Bregani, a to će značajno pridonijeti kvaliteti rada, pogotovo u zimskim mjesecima. U planu je i izgradnja polivalentne dvorane u Bregani, budući da se ide u proširenje škole, pa će se u sklopu toga dobiti i nova dvorana. Ono što nemamo, a trebali bismo dobiti kroz strategiju sporta, atletska je staza, a nadamo se da ćemo jednog dana dobiti i bazen u Samoboru. Nekad smo imali Šmidhen, ali to je danas zapušteno i ne ulazi u ovu našu priču…
Opisivao je prvi čovjek samoborskog sporta i snažnu vezu Samoborki i Samoboraca s karateom, dotaknuo se i drugih borilačkih sportova, pohvalio se i sa streličarima, a naravno da je razgovor otišao i u smjeru nogometa, odnosno činjenica da su najbolji samoborski klubovi tek u četvrtom rangu natjecanja.
Novosti ima u košarci, koju trenutačno “nosi” obitelj Simon. Đuro je trener, a njegov sin Krunoslav, dvostruki prvak Europe, nosi dres samoborskog drugoligaša.
– Ne treba puno govoriti što Kruno Simon znači u hrvatskoj košarci i jasno je da je to jako dobra priča. Postoji objektivna šansa da Samobor završi u Final Fouru Prve lige, a skriveni adut mogao bi biti naš Samoborac Mario Kasun. Čovjek će uskoro navršiti 44 godine, ali izgleda kao da je jučer izašao s parketa, vjerujem da bi mogao pomoći do kraja sezone, postoji i ta opcija. Bude li tako, bio bi to strašan iskorak nakon svega što se događalo posljednjih godina – otkriva Gaća.
Osim što je predsjednik Saveza, Gaća je i sportski direktor Rukometnog kluba Rudar iz Ruda, mjesta naslonjenog na Samobor.
– Rukometni klub Rudar je iz mjesta sa 1100 stanovnika, a u travnju ćemo proslaviti 60 godina kluba. Specifičnost Ruda je to što je mjesto na brežuljcima i nije bilo prilike ni mjesta da se napravi nogometno igralište. I ljudi koji su se željeli baviti sportom počeli su se baviti rukometom. I u bivšoj državi je bilo dobrih rezultata, igrale su se i kvalifikacije za drugu ligu, a 1990. godine Rudar je bio četvrti klub na području Zagreba i današnjoj Zagrebačkoj županiji, odmah iza Zagreb Chromosa, Medveščaka i Borca. Gorica, Sesvete, Dubrava i ostali tad su bili županijski ligaši. Tradicija u Rudama postoji godinama, jer kaže se da u Rudama nema kuće u kojoj nema barem jednog rukometaša. I tamo svi sve znaju o rukometu – kaže Darijo Gaća.
