Godinu dana uoči klimatske konferencije COP30 u brazilskom Belému, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je izvješće koje potvrđuje da će 2025. biti druga ili treća najtoplija godina u povijesti mjerenja. U proteklih jedanaest godina, svaka je bila toplija od prethodne, a srednja globalna temperatura od siječnja do kolovoza 2025. porasla je za 1,42 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Izvješće donosi pregled ključnih klimatskih pokazatelja i upozorava da je privremeno prekoračenje granice od 1,5 °C sada gotovo neizbježno, prenosi DHMZ.
Prema WMO-u, 2024. i 2025. donijele su novi niz rekordnih vrijednosti, od koncentracija stakleničkih plinova do količine topline pohranjene u oceanima. Zabilježena je i najmanja površina arktičkog morskog leda nakon zimskog zamrzavanja otkako postoje satelitska mjerenja, dok se antarktički morski led tijekom cijele godine zadržao daleko ispod prosjeka.
Toplina u oceanu, koja čini više od 90 % viška zadržane energije u klimatskom sustavu, i dalje se povećava. WMO upozorava da bi posljedice, od propadanja morskih ekosustava do intenzivnijih oluja i ubrzanog podizanja razine mora, mogle biti dugotrajne, možda i nepovratne. Dugoročni trend rasta razine mora gotovo se udvostručio od početka satelitskih mjerenja, dosegnuvši 4,1 mm godišnje.
Što se atmosfere tiče, 2024. su zabilježene rekordne koncentracije CO₂, metana i dušikovog oksida. Koncentracija CO₂ dosegnula je 423,9 ppm, uz najveći godišnji skok u novijoj povijesti mjerenja. Podaci iz 2025. upućuju na daljnji rast.
Ekstremni događaji sve su učestaliji i snažniji. Poplave u Africi i Aziji, šumski požari u Europi i Sjevernoj Americi te valovi vrućine diljem svijeta uzrokovali su velike gospodarske štete i značajan gubitak života. U izvješću se navodi i da ekstremi utječu na sigurnost hrane te potiču migracije u više regija. Klimatske promjene snažno pogađaju i energetski sektor. Rekordno visoke temperature 2024. povećale su potražnju za energijom za 4 % u odnosu na prosjek razdoblja 1991.-2020., a u nekim dijelovima Afrike i do 30 %. WMO naglašava da klimatski podaci moraju postati standardni alat pri planiranju i razvoju energetskih sustava.
Ohrabruje jedino napredak u sustavima ranog upozoravanja. Broj zemalja koje ih primjenjuju više se nego udvostručio od 2015., no 40 % svijeta još nema takvu zaštitu, iako su upravo ti sustavi ključni za smanjenje šteta i spašavanje života u slučaju ekstremnih vremenskih događaja.
WMO poručuje kako će globalno zagrijavanje vrlo vjerojatno prijeći prag od 1,5 °C u sljedećim godinama, ali da njegovo ponovno spuštanje do kraja stoljeća ostaje moguće, ako se poduzmu brze i opsežne mjere. “Svaka godina iznad 1,5 °C produbit će nejednakosti i ostaviti trajne štete”, upozorava glavni tajnik UN-a António Guterres.
