Danas je blagdan Tijelova, a riječ je o blagdanu koji se slavi u prvi četvrtak poslije nedjelje Presvetoga Trojstva. Ustanovljenje ove svetkovine potječe još od viđenja sv. Julijane, rođene u Retinnesu blizu Liègea u Belgiji 1193. godine. Na zamolbu svete Julijane mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj biskupiji uveo je blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove – sv. Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici širili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi. No tek 8. rujna 1264. papa Urban IV. objavio je bulu kojom ustanovljuje ovaj blagdan, želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu, u čemuga je spriječila brza smrt, pa je u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio ovaj blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.
Pun naziv Tijelova je Presveto Tijelo i Krv Kristova. U nekim hrvatskim krajevima ovaj se blagdan zove i Brašančevo, a naziv potječe iz 18. stoljeća. Etimologija riječi Brašančevo dolazi od pojma brašno – od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u Svetoj Misi postaje Kristovo Tijelo. Blagdan je ujedno spomen na ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri, na Veliki četvrtak prije muke Isusa Krista.
Na današnji se blagdan katolici prisjećaju kako je Bog uzeo ljudsko tijelo da bi postao čovjekom. Tajnu svojega utjelovljenja utkao je Isus na svojoj posljednjoj večeri u znakove kruha i vina, koji snagom njegove riječi postaju Tijelo i Krv Kristova, odnosno sakrament euharistije, dar pričesti, hrana i piće. Posebno su pri tom naglašeni neki elementi tog sakramenta: kruh u obliku hostije, koji se pokazuje kod podizanja; kalež s vinom koji se jednako tako pokazuje vjernicima kao znak i dar.
