Na sjednici velikogoričkog Gradskog vijeća u ponedjeljak 16 vijećnika podignulo je ruku za predloženi Gradski proračun za 2023. godinu, s projekcijama za 2024. i 2025. Bilo je to dovoljno da prijedlog gradskog vodstva bez problema prođe, a posebnost u svemu tome bila je u činjenici da su se iznosi prvi put iskazivali u eurima. Sasvim konkretno, predložen je proračun u iznosu od 93.277.910,00 eura, što će sve do 31. prosinca značiti nešto manje od 700 milijuna kuna.
Rekordna je to brojka što se tiče Velike Gorice, nikad proračun nije otišao u ovakve visine, a u njemu je cijeli niz detalja za istaknuti, počevši od toga da se planiraju prihodi od ukupno 93 milijuna eura, dok su rashodi porasli za 40 posto u odnosu na prošlu godinu.
– Proračun donosimo u uvjetima visoke stope inflacije, a naglasak je na funkcioniranje grada bez stopiranja razvojnih projekata i socijalnih programa. Cilj je bio nastaviti s povećanjem vrtićkih kapaciteta, kojima ćemo dobiti gotovo 400 novih mjesta za našu djecu – istaknuo je, između ostaloga, gradonačelnik Krešimir Ačkar pri predstavljanju proračuna.
Riječ je o planiranoj gradnji novih vrtića u Kolarevoj i Pokupskoj ulici, kao i dovršetak prilagodbe prostora u VG Goričanki, koja bi trebala biti gotovo početkom sljedeće godine.
Osim toga, nastavit će se radovi na izgradnji Muzejskog centra, kao i Poduzetničkog inkubatora, a želja je i poboljšati energetsku učinkovitost u gradu kroz postavljanje solarnih panela na krovove zgrada, u sklopu projekta “Velika Gorica – solarni grad”. Modernizirat će se i javna rasvjeta, najavljeno je i cijeli niz radova na komunalnoj infrastrukturi
– U razdoblju pred nama želimo realizirati i dugo najavljivane projekte kao što su novi autobusni terminal, centar za starije osobe, most u Čičkoj Poljani i nova škola u Dubrancu. Uz to, plan je i uređenje željezničke stanice – rekao je gradonačelnik.
I dok su iz vladajuće većine, naravno, hvalili proračun i isticali kako Velika Gorica ide u pravom smjeru, iz oporbe su, naravno, imali drukčije poglede. Ivi Jelušiću zasmetao je, između ostaloga, manjak transparentnosti, kao i proračunske cifre koje je nazvao “nerealnima, kao i prošle godine”. Ivanu Bekavcu zasmetalo je što su značajno smanjena sredstva za sport, rekreaciju, socijalnu skrb, zdravstvo i kulturu, a Zvonko Kunić mišljenja je kako su programi građenja i održavanja komunalne infrastrukture trebali ići na javno savjetovanje.
Ozren Robić upozorio je kako su neke projekcije u proračunu nerealne, a Damira Slojšeka zasmetalo je što je dio projekata i ovoga puta prebačen na sljedeću godinu. Marijo Zdelar proračun je nazvao neozbiljnim, a na sve takve kritike vladajući su odgovarali kako je on promjenjiv i fleksibilniji nego prethodnih godina.
Rasprava o proračunu bila je treća točka dnevnog reda, koja se nadovezala na izvješće o radu gradonačelnika, a ukupno se raspravljalo o 28 točaka.
