Europski parlament i Vijeće Europske unije postigli su dogovor o novim pravilima vezanim uz vozačke dozvole, koja uključuju uvođenje digitalne verzije dozvole dostupne putem mobilnih uređaja, prenosi Mirovina.hr. Među izmjenama koje izazivaju polemike je i mogućnost država članica da uvedu kraće razdoblje valjanosti vozačkih dozvola za osobe starije od 65 godina, a primjena novih pravila očekuje se u roku od pet i pol godina.
Europska unija kreće u modernizaciju sustava vozačkih dozvola. Nova pravila, o kojima su se usuglasili Europski parlament i Vijeće EU, donose značajne promjene, od digitalne verzije dozvole dostupne na mobitelima do potencijalnih ograničenja za starije vozače.
I dok je digitalizacija naišla na pozitivne reakcije, prijedlog da se za vozače starije od 65 godina uvede kraći rok valjanosti dozvole izazvao je burne rasprave. Prema novim pravilima, svaka država članica imat će mogućnost odlučiti želi li primijeniti ovu odredbu. No, organizacije koje se bave pravima starijih osoba upozoravaju da bi se time mogla povrijediti temeljna prava.
AGE Platform Europe, europska mreža udruga za prava starijih, oštro je reagirala na prijedlog. Smatraju kako bi automatsko skraćivanje roka valjanosti dozvola isključivo na temelju dobi bilo oblik dobne diskriminacije. Upozoravaju kako takve mjere nisu znanstveno utemeljene te da sposobnost upravljanja vozilom treba procjenjivati individualno, bez obzira na kronološku dob.
„Takve mjere nisu utemeljene na znanstvenim dokazima koji bi opravdali automatsko smanjenje valjanosti vozačke dozvole nakon određene dobi. Umjesto toga, potrebna je individualna procjena sposobnosti“, poručuju iz AGE Europe.
Organizacija ističe da brojni stariji građani i dalje voze odgovorno i sigurno, a da bi im dodatna ograničenja mogla nepotrebno ugroziti mobilnost, neovisnost i kvalitetu života.
U Hrvatskoj, prema anketi portala Mirovina.hr, čak 65 % osoba starijih od 65 godina redovito vozi automobil, dok 14 % vozi povremeno. Samo ih 8 % ne vozi zbog zdravstvenih razloga. Ipak, statistike iz 2024. pokazuju kako su stariji vozači sudjelovali u 2.688 prometnih nesreća u prvih sedam mjeseci godine, pri čemu je ozlijeđeno 779 osoba, a 24 ih je izgubilo život.
Upravo zbog takvih brojki zagovornici novih mjera ističu potrebu za dodatnim oprezom, no ostaje pitanje jesu li opća dobna ograničenja pravi način za postizanje sigurnosti na cestama.
Nova pravila još nisu stupila na snagu, a države članice imat će rok od pet i pol godina za njihovu implementaciju. Hoće li Hrvatska iskoristiti mogućnost uvođenja ograničenja za starije vozače, ostaje za vidjeti.
