Naslovnica Vijesti Mjesto gdje i car ide pješke: Vjerovali ili ne, WC ima itekako...

Mjesto gdje i car ide pješke: Vjerovali ili ne, WC ima itekako zanimljivu povijest

0
Svjetski dan toaleta 2026./Canva

Možda WC nije najglamuroznija tema za razgovor, ali rijetko koja prostorija toliko govori o povijesti, društvu, tehnologiji i ljudskom dostojanstvu. A dok se jedni raspravljaju o tome koji je najbolji način za zagrijavanje zahodske školjke, drugi još uvijek nemaju ni vrata koja bi im osigurala malo privatnosti.povije

Komoda nije uvijek bila samo komad namještaja

Ono što danas služi za spremanje čarapa i posteljine nekada je moglo imati sasvim drukčiju ulogu. Sama riječ komoda dolazi od francuske riječi commode, koja znači praktičan, prikladan ili udoban. U prošlosti su se u pojedinim komodama čuvale takozvane noćne posude. To su posude u koje su ljudi obavljali nuždu tijekom noći, kako ne bi morali izlaziti iz svojih odaja i tražiti udaljeni zahod.

Prije nego što su kupaonice postale standardni dio svakog doma, takve su posude bile sasvim uobičajen dio svakodnevice. Često su se skrivale unutar ormarića ili posebnih komada namještaja, pa se iza naizgled elegantne komode mogla kriti i njezina nešto manje elegantna funkcija.

Foto: Bernd Settnik/dpa/picture alliance

Kraljevi i carevi također su morali na WC, ali nisu svi imali iste uvjete

U srednjovjekovnim dvorcima postojale su posebne zahodske prostorije, često ugrađene u vanjske zidove utvrda. Nazivale su se latrine, a izvana su se mogle prepoznati po malim izbočenim dijelovima zidina. Unutar njih nalazilo se kameno sjedalo s otvorom, dok je otpad kroz otvor u zidu padao izvan dvorca, najčešće u jarak ili neposredno uz zidine.

Dok su obični ljudi često morali improvizirati, neki vladari imali su i posebne poslužitelje zadužene za njihove zahodske potrebe. Primjerice, na engleskom dvoru postojao je položaj poznat kao Groom of the Stool, odnosno službenik koji je pomagao kralju pri obavljanju nužde. Eto, čak je i kraljevska stolica imala svoje osoblje!

Foto: Reuters/PIXSELL, Screenshot/L’Equpie

Toaletni papir nije oduvijek bio dio svakodnevice

Danas nam je teško zamisliti odlazak na WC bez role toaletnog papira nadohvat ruke, no riječ je o relativno novom izumu u obliku kakav poznajemo. Kroz povijest su ljudi za održavanje higijene koristili sve što im je bilo dostupno. Od lišća, trave, mahovine i sijena do komada tkanine, spužvi i vode.

Zanimljivo je da se papir za higijenske potrebe koristio u Kini još prije više stoljeća, no u zapadnom svijetu komercijalni toaletni papir pojavio se tek sredinom 19. stoljeća. Amerikanac Joseph Gayetty 1857. godine počeo je prodavati posebno izrađene listove papira namijenjene upravo toj svrsi. Prodavali su se u pakiranjima, a ne u rolama kakve danas poznajemo.

Drugim riječima, dok danas neki vode prave male kućne ratove oko toga treba li rola biti okrenuta prema zidu ili prema van, prije manje od dva stoljeća ljudi su se tek navikavali na ideju papira namijenjenog isključivo odlasku na WC.

U Japanu WC ima više funkcija nego prosječan automobil

Japan je poznat po svojim visokotehnološkim WC-ima, takozvanim washletima, koji nude čitav niz funkcija o kojima su naši preci mogli samo sanjati.

Grijana sjedala, mlaznice s toplom vodom za pranje, sušila za intimne dijelove tijela, automatsko podizanje i spuštanje poklopca, pa čak i upravljačke ploče s mnoštvom tipki.

Sve to može biti dio jednog običnog odlaska na WC. Neki modeli imaju i funkciju puštanja zvukova vode kako bi prikrili neugodne zvukove i korisnicima osigurali dodatnu privatnost. Ta je funkcija posebno zanimljiva jer je nastala iz potrebe da se smanji nepotrebno puštanje vode, koje su ljudi nekada koristili upravo kako bi prikrili zvukove obavljanja nužde.

Ukratko, dok se kod nas još uvijek raspravlja o tome tko je potrošio zadnju rolu toaletnog papira, u Japanu WC može sam podići poklopac, oprati i osušiti korisnika te mu pritom pustiti i prigodnu zvučnu kulisu.

WC kao posljednja digitalna oaza: Pet minuta mira pretvorilo se u pola sata skrolanja

Nekada su ljudi na WC nosili novine ili križaljke, a danas je gotovo nezamislivo otići na zahod bez mobitela. Za mnoge je to postalo mjesto na kojem se odgovara na poruke, pregledavaju društvene mreže, čitaju vijesti…

Koliko je ta navika raširena, pokazuju i istraživanja. Jedno istraživanje objavljeno 2025. godine u časopisu PLOS One, provedeno na 125 odraslih ispitanika, pokazalo je da čak 66 posto njih koristi mobitel tijekom obavljanja nužde. Među onima koji su koristili mobitel, više od trećine provodilo je na WC-u dulje od pet minuta po posjetu.

No beskonačno skrolanje na zahodu možda i nije tako bezazleno. Istraživači su utvrdili povezanost između korištenja mobitela na WC-u i veće učestalosti hemoroida. Naravno, to ne znači da će vam nekoliko minuta pregledavanja Instagrama automatski stvoriti zdravstveni problem. Međutim, stručnjaci upozoravaju da dugotrajno sjedenje na školjci nije preporučljivo.

Luksuz za jedne, nedostižan standard za druge

Dok se u Japanu razvijaju zahodi koji griju sjedala, stvarnost u mnogim dijelovima svijeta izgleda potpuno drukčije. Usprkos svim tehnološkim dostignućima i napretku civilizacije, pristup osnovnim sanitarnim uvjetima i dalje nije dostupan svima.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a, oko 3,4 milijarde ljudi u svijetu nema pristup sigurnim sanitarnim uslugama. Također, čak 354 milijuna ljudi i dalje obavlja nuždu na otvorenom. Pritom sigurna sanitacija ne znači samo imati zahodsku školjku, već i osigurati higijensko prikupljanje i zbrinjavanje ljudskog otpada.

Upravo zato Svjetski dan toaleta nije samo prilika za prisjećanje na neobične povijesne zahode, japanske tehnološke ludorije ili naše navike skrolanja na školjci. Cilj mu je upozoriti na važnost pristupa sigurnim sanitarnim uvjetima, koji su temelj zdravlja, dostojanstva i ljudskih prava.

Foto: ideglobal.org
RVG
Live • 88.6 FM
Exit mobile version