Zbog velikih šteta koje je ovogodišnja suša ostavila u poljoprivredi, Zagrebačka županija proglasila je prirodnu nepogodu za sedam gradova i 14 općina, među kojima je i Velika Gorica.
Župan Stjepan Kožić odluku je donio za područje na kojem su štete nastale od 1. svibnja do 31. kolovoza ove godine. Osim Velike Gorice, prirodna nepogoda proglašena je i za Jastrebarsko, Vrbovec, Zaprešić, Samobor, Sveti Ivan Zelinu i Svetu Nedelju.
Obuhvaćene su i općine Brckovljani, Dubrava, Farkaševac, Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Krašić, Križ, Jakovlje, Luka, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Rakovec i Rugvica.
Na nekim poljima šteta će biti i veća od 50 %
Koliko je situacija ozbiljna na velikogoričkom području, opisuje poljoprivrednik Ivan Palčić iz Vukovine, koji je 2021. odnio titulu najboljeg mladog poljoprivrednika. Danas obrađuje 130 hektara zemlje, na kojoj uzgaja kukuruz, pšenicu, soju, ječam, tritikal i uljanu repicu i kaže da se suša svakako osjetila na urodu.
– Suša je jako utjecala na urod, pogotovo na kukuruz i soju. Nismo još sve pobrali, ali sigurno će na nekim dijelovima biti 50 % štete, negdje možda i preko – kaže Palčić.
Posebno ga brine stanje tla. Na području Vukovine i okolice Velike Gorice zemlja je, kaže, toliko suha da su na pojedinim mjestima pukotine široke i duboke.
– Pukotine su takve da možete na nekim mjestima ruku, a negdje i nogu staviti. Da kiša pada tri dana i tri noći ne bi se vratilo u prvobitno stanje – rekao je.
Kiša koja je pala posljednjih dana nije napravila veliku razliku.
Zemlji treba kiša, a bez vlage upitna je i jesenska sjetva
Oporavak tla ovisit će o tome koliko će kiše pasti u idućem razdoblju. Problem je, objašnjava, i kada velika količina kiše padne odjednom jer suho i tvrdo tlo tada ne može dovoljno brzo upiti vodu.
– Ovdje treba dosta kiše i vremena da se vrati u normalno stanje. Nije suša ovo ni napravila u jednom danu, ona je trajala tri mjeseca i treba nam još toliko da se zemlja opravi, ali pod uvjetom da bude kiše – ističe.
Unatoč svemu, nisu sve kulture prošle jednako loše. Palčić kaže da su pšenica i uljana repica bile dobre, dok je kod proljetnih kultura situacija puno teža.
– Ako se dobije osam tona na hektar, u normalnoj godini bi bilo 11 – 12 tona. Mi ovdje oko Gorice, ako smo brali 10 tona po hektaru, sad ako ćemo brati pet tona, to će biti super – govori Palčić.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
