29. listopada obilježava se Svjetski dan moždanog udara kako bi se podigla svijest o jednoj od najvažnijih javnozdravstvenih tema, bolesti koja može imati ozbiljne posljedice, ali čiji se rizik u velikom broju slučajeva može smanjiti prevencijom. Ovogodišnja poruka naglašava važnost prepoznavanja simptoma i brzog reagiranja jer pravodobno liječenje može spasiti život i povećati mogućnost oporavka.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, moždani udar bio je treći vodeći uzrok smrti i invaliditeta u svijetu 2021. godine. Procjenjuje se da će tijekom života moždani udar doživjeti jedna od četiri odrasle osobe. Svjetska organizacija za moždani udar upozorava i da se moždani udar u svijetu događa otprilike svakih nekoliko sekundi, što pokazuje razmjere ovog zdravstvenog problema.
Što je moždani udar i kako nastaje?
Moždani udar nastaje kada se prekine ili znatno smanji dotok krvi u dio mozga, zbog čega moždane stanice ne dobivaju dovoljno kisika i hranjivih tvari. Oštećenje može nastupiti vrlo brzo, a posljedice ovise o tome koji je dio mozga zahvaćen i koliko je veliko oštećenje.
Postoje dvije glavne vrste moždanog udara. Ishemijski moždani udar nastaje kada krvna žila koja opskrbljuje mozak bude začepljena, najčešće ugruškom. Hemoragijski moždani udar nastaje kada krvna žila pukne i dođe do krvarenja u mozgu ili oko njega.
Posebno je važno prepoznati i prolazni ishemijski napad, poznat kao TIA. Kod njega se simptomi slični moždanom udaru povuku nakon kratkog vremena. Međutim, njihov nestanak ne znači da je opasnost prošla. TIA može biti upozorenje na povećan rizik od moždanog udara i zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.
Kako prepoznati simptome moždanog udara?
Simptomi se najčešće pojavljuju iznenada. Mogu se razlikovati od osobe do osobe, a ne moraju svi biti prisutni istodobno.
Najčešći znakovi na koje treba obratiti pozornost su:
Slabost ili utrnulost lica, ruke ili noge, osobito ako zahvaćaju samo jednu stranu tijela.
Poteškoće s govorom – osoba govori nerazgovijetno, teško pronalazi riječi ili ne razumije što joj se govori.
Asimetrija lica – jedan kut usana može biti spušten, a lice izgledati iskrivljeno.
Iznenadne smetnje vida, poput zamagljenog ili dvostrukog vida te naglog gubitka vida.
Problemi s ravnotežom i hodom, vrtoglavica, nesigurnost ili gubitak koordinacije.
Iznenadna, izrazito jaka glavobolja, osobito ako je praćena mučninom ili povraćanjem.
Važno je znati da moždani udar ne mora uvijek izgledati kao potpuna oduzetost jedne strane tijela. Ponekad se prvi znakovi očituju kao blaga slabost ruke, iznenadna smetnja govora ili neobjašnjiva nestabilnost pri hodanju.
GROM: četiri slova koja mogu pomoći spasiti život
Za lakše prepoznavanje simptoma u Hrvatskoj se koristi podsjetnik GROM:
G – Govor: Govori li osoba otežano ili nerazumljivo? Može li razumjeti jednostavnu rečenicu?
R – Ruke: Može li podići obje ruke ili je jedna iznenada slaba i pada?
O – Obraz: Je li lice asimetrično, odnosno spušta li se jedan kut usana kada se osoba nasmiješi?
M – Minute: Vrijeme je presudno. Odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć.
Što učiniti ako posumnjate na moždani udar?
U slučaju sumnje na moždani udar potrebno je odmah nazvati hitnu medicinsku pomoć na 194 ili 112.
Dok čekate pomoć, važno je:
– Zabilježiti kada su simptomi počeli ili kada je osoba posljednji put bila bez simptoma.
– Osobu smjestiti na sigurno mjesto i ne dopustiti joj da hoda ili sama odlazi u bolnicu.
– Ne davati joj hranu, piće ni lijekove na svoju ruku, uključujući aspirin, jer uzrok može biti i krvarenje u mozgu.
– Ako osoba povraća, pomoći joj da se okrene na bok, vodeći računa o sigurnosti i disanju.
– Ako izgubi svijest, provjeriti diše li normalno. Ako ne diše normalno, započeti oživljavanje.
Nemojte sami voziti osobu u bolnicu ako je dostupna hitna medicinska pomoć. Pozivom hitnoj službi omogućuje se pravodobno zbrinjavanje i usmjeravanje u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu.
Može li se moždani udar spriječiti?
Iako se moždani udar može dogoditi i osobama koje vode zdrav život, velik dio rizika povezan je s čimbenicima na koje se može utjecati. Svjetska zdravstvena organizacija posebno ističe važnost kontrole visokog krvnog tlaka, koji je jedan od najvažnijih čimbenika rizika.
Rizik se može smanjiti redovitim mjerenjem krvnog tlaka, kontrolom kolesterola i šećera u krvi, prestankom pušenja, uravnoteženom prehranom te redovitom tjelesnom aktivnošću. Važno je održavati primjerenu tjelesnu težinu, ograničiti unos soli i izbjegavati štetnu konzumaciju alkohola.
Povećan rizik imaju i osobe s određenim srčanim bolestima, osobito fibrilacijom atrija, poremećajem srčanog ritma koji može pogodovati stvaranju krvnih ugrušaka. Zato su redovite liječničke kontrole, uzimanje propisane terapije i pravodobno liječenje kroničnih bolesti važan dio prevencije.
Na neke čimbenike, poput dobi i obiteljske povijesti bolesti, ne možemo utjecati. Ipak, promjenom životnih navika i odgovarajućom zdravstvenom skrbi moguće je smanjiti ukupni rizik.
Zašto je važno reagirati odmah?
Kod moždanog udara vrijeme izravno utječe na mogućnosti liječenja. Što se ranije osoba pregleda i dijagnosticira, to prije liječnici mogu procijeniti postoji li mogućnost liječenja kojim se uspostavlja protok krvi ili zbrinjava krvarenje.
Nakon akutnog liječenja mnogim je pacijentima potrebna rehabilitacija kako bi ponovno razvili ili poboljšali sposobnost kretanja, govora, gutanja i obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Oporavak ovisi o nizu čimbenika, uključujući vrstu i težinu udara te brzinu pružanja pomoći.
Ako primijetite iznenadnu slabost jedne strane tijela, spušten kut usana ili poteškoće s govorom, ne čekajte. Nazovite 194 ili 112.
Prepoznajte znakove, reagirajte odmah i podijelite informacije s ljudima oko sebe. Svaka minuta može biti važna.
