U Velikoj Gorici održana je panel rasprava o skraćenju radnog vremena, čime je SDP otvorio travanjsku inicijativu usmjerenu prema uvođenju četverodnevnog radnog tjedna uz zadržavanje pune plaće.
Panel „Raditi da bismo živjeli“ dio je šire kampanje koja slijedi ožujske rasprave o prekarijatu, a temelji se na Programskoj deklaraciji stranke. Sudionici su istaknuli kako pitanje radnog vremena nije samo ekonomsko, već i društveno, naglašavajući potrebu pravednije raspodjele koristi tehnološkog napretka.
“Sto godina nakon što je uvedeno osmosatno radno vrijeme, moderne tehnologije nam omogućuju daljnji iskorak u borbi za prava radnika, a to je radni tjedan od četiri dana. Promoviranjem skraćivanja radnog tjedna SDP se vraća radničkim temeljima i zastupanju interesa radnika. Omjer plaća direktora u odnosu na plaće radnika sredinom prošlog stoljeća u razvijenim svijetu bio je 1:20, a danas je 1:300 pa i više. Profit je potrebno pravednije podijeliti između radnika i poslodavaca. Dodatnim slobodnim danom radnici će biti zadovoljniji, jednako produktivni, a imat će više vremena za obiteljske obaveze i zaustavit će se iseljevanje u inozemstvo,” rekao je Denis Kralj.
U raspravi je naglašeno kako bi umjetna inteligencija i automatizacija mogle preuzeti rutinske poslove, čime se otvara prostor za kraći radni tjedan bez pada produktivnosti.
“Umjetna inteligencija u Hrvatskoj ne bi trebala biti bauk koji donosi otkaze, nego prilika za povijesno skraćenje radnog tjedna. Ako AI poveća produktivnost, taj se dobitak mora podijeliti s radnicima kroz više slobodnog vremena, a ne samo pretočiti u veći profit vlasnika. Rutinske poslove (administracija, logistika) treba što više prepustiti AI-ju kako bi se otvorio prostor za četverodnevni radni tjedan uz punu plaću. Konkurentnost temeljena na izrabljivanju je utrka prema dnu. Podaci iz europskih pilot-projekata pokazuju da su odmorniji radnici fokusiraniji i rade manje grešaka,” rekao je Gordan Gledec.
Sudionici su poručili kako skraćenje radnog vremena ne smije značiti niže plaće, već postupnu promjenu modela rada, uz naglasak na kvalitetu života, veću produktivnost i dugoročnu održivost gospodarstva.
