Bacanje hrane je globalni, ekološki problem koji doprinosi negativnim klimatskim promjenama, ugrožava okoliš i troši vrijedne prirodne resurse.
S ciljem podizanja svijesti o važnosti rješavanja ovoga problema, 2019. godine je ustanovljen Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane.
Količina otpada od hrane u Hrvatskoj raste, a prema istraživanju gotovo 221.808 tona opada od hrane bacilo se tijekom protekle godine. Po stanovniku to iznosi 57,3 kg, od čega 93.920 t ili 24,2 kg po stanovniku otpada na jestivi dio.
Istraživanje je, 2025. godine, proveo Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije u suradnji s suradnji s vanjskom agencijom za ispitivanje javnog mnijenja.
Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1021 kućanstva te pokazalo da prosječno kućanstvo u Republici Hrvatskoj tijekom jednog prosječnog tjedna baci 2.688 g otpada od hrane.
U odnosu na 2021. godinu, ovi rezultati ukazuju na porast ukupno nastalih količina otpada od hrane u kućanstvima za gotovo 2,5%.
Najviše bacamo voće i orašaste plodove, povrće (isključujući krumpir), te meso, ribu i jaja. 54% ispitanika izjavilo je da hranu bacaju u spremnik za miješani otpad, a 35% u spremnik za biootpad. Glavni razlog nastajanja otpada od hrane su nejestivi dijelovi (74%), koji slijedi prevelika količina kupljenje odnosno pripremljene hrane (46%).
Detalje istraživanja možete pronaći OVDJE.
Istraživanje u ovom području proveo je i projekt „Hrana se ne baca“. Riječ je o društveno odgovornom projektu i najvećoj domaćoj inicijativi koju je pokrenuo Dukat.
„Bačena hrana odgovorna je za oko 10% stakleničkih plinova koji uzrokuju klimatske promjene!“, navodi se u njihovom istraživanju istraživanju „Bacanje hrane i utjecaj na klimatske promjene“.
Prema rezultatima istraživanja, 66% ispitanika izjavilo je zabrinutost zbog problema bacanja hrane, ali samo 47% svjesno je da bacanje hrane uvelike uzrokuje klimatske promjene!
Kao jedan indikator naveli su nedovoljno razumijevanje oznake „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“. Rezultati istraživanja kažu da 56% ispitanika djelomično razumije razliku između oznaka, dok samo 4% u potpunosti točno odgovara na pitanja o razumijevanju istih.
Potrebno je ozbiljnije shvatiti problem koji imamo s pretjeranim količinama bačene hrane, a koji je trenutno obilježen trendom rasta! Jedan od najefikasnijih načina sprečavanja je smanjiti količinu hrane koju kupujemo odnosno pripremamo. Jedino vlastitim, pojedinačnim naporima i promjenama u načinu življenja možemo promijeniti smjer ovoga trenda.
